Nakon pojave epidemije ospica u susjednim državama ponovno je aktualiziran problem pada procijepljenosti diljem Europske unije.
Zbog nedovoljne procijepljenosti stanovništva protekle dvije godine Europu je zahvatila epidemija ospica, a nekoliko slučajeva je imalo smrtni iskod. U čak 14 europskih zemalja tijekom samo prva dva mjeseca 2017. zabilježeno je više od 1500 slučajeva ospica zbog sve većeg broja necijepljenih osoba, uključujući i Hrvatsku.
Podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuje kako se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest postotnih poena. Izrazito je alarmantna situacija u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je prosječno cijepljeno samo 65 posto djece.
Svjesna ozbiljnosti ovog problema, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već je nekoliko puta upozorila Komisiju na problem pada procijepljenosti i opasne posljedice za zdravlje, ponajprije za djecu:
„Pad povjerenja, zbog straha od negativnih nuspojava, dovodi do odbijanja cjepiva koja spašavaju život. Koje akcije Komisija planira poduzeti kako bi povratila povjerenje javnosti u cjepiva, kao važno globalno javnozdravstveno pitanje?“ - naglasila je u svojem pitanju Šuica u svibnju prošle godine.
Manjak informiranosti građana o važnosti cijepljenja djece Dubravka Šuica je navela kao ključan problem u širenju epidemija zaraznih bolesti. Roditelji koji ne žele cijepiti svoju djecu tvrdeći da je dovoljna zaštita procijepljenost druge djece, u životnu opasnost dovode sve one koji se iz zdravstvenih razloga (kemoterapija, lijekovi, alergija) ne smiju cijepiti, te su ovisni o grupnom imunitetu koji ih širi od bolesti.
„Pozivam sve roditelje da se, imaju li nedoumica o cijepljenju, informiraju kod svog liječnika koji će ih upoznati s procedurom i posljedicama eventualnog necijepljenja“, naglasila je Šuica i u srpnju prošle godine opet upozorila Komisiju: „Necijepljena djeca povećavaju osjetljivost i narušavaju imunitet ukupne populacije. Također, time se povećava mogućnost da ponovno dođe do širenja i cirkulacije virusa koji su do sada bili neutralizirani, čemu svjedočimo posljednjih godina u više europskih zemalja. S obzirom na to da se diljem Europske unije povećava taj negativan trend, što zadire u sferu javnog zdravlja, ali i međunarodne, a posebno regionalne i nacionalne sigurnosti država članica, na koji način Komisija planira pomoći državama članicama oko informiranja stanovništva o bitnosti cijepljenja djece?“
Komisija se očitovala kako je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procijepljenost cjepivom za ospice za prvu i/ili drugu dozu smanjena između 2010. i 2015. u trećini država članica EU-a. Najveća smanjenja zabilježena su u Bugarskoj, Italiji i Rumunjskoj. Iako su politike cijepljenja u nadležnosti država članica, Komisija podupire države članice u tom području. Komisija podupire inicijative za dijeljenje informacija o politikama cijepljenja u Odboru za zdravstvenu sigurnost. U tom kontekstu također koordinira s državama članicama spremnost za slučaj izbijanja bolesti, procjenu situacije te upravlja izbijanjem zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.
Također je navedeno kako Komisija zajedno s predstavnicima država članica, industrije, akademske zajednice i civilnog društva održava radionice na temu cijepljenja koje znatno pridonose poboljšanju suradnje na razini EU-a u cilju suzbijanja oklijevanja u pogledu cijepljenja, uklanjanja nedostataka i jačanja rutinskog cijepljenja.
Stvar je jednostavna: kada vidiš kako proizvođač cjepiva NE ŽELI na sebe preuzeti odgovornost za eventualne nuspojave cjepiva, moraš se zapitati - zašto? čega se boji? Te iste opasnosti koje se boji proizvođač cjepiva boje se i obični građani.