Ušli smo u drugu polovicu inače pravog jesenskog mjeseca, listopada, no tijekom dana svi smo odjeveni kao da je ljeto. I nije tako samo uz more, već i na kontinentu. A u cijeloj će zemlji tako biti i sljedećih dana jer dnevne temperature zraka stalno se penju iznad 20 Celzijevih stupnjeva, dosežući ponegdje čak i 25 stupnjeva. Gledajući kako se drveće polako ogrće u šareno i živopisno jesensko ruho, a suho, ugodno toplo i sunčano vrijeme svemu tome još i dodatno daje na ugođaju, mnogi bi sigurno rekli - imamo bablje ljeto kakvo se samo poželjeti može.
Bi li ono moglo potrajati? I do kada? Bi li cijela jesen mogla biti ovako lijepa, sunčana, ugodna i topla? Čeka li i zimu neka blaga, za to doba godine pomalo neobična sudbina? Kako vrijeme utječe na svaki dio naših života? Posve je normalno da si mnogi postavljaju ovakva pitanja. Na njih najpouzdanije mogu odgovoriti oni kojima je proučavanje, analiziranje i prognoziranje vremena posao - meteorolozi. Ipak, kad im postavite ovakva pitanja, oni odmah upozoravaju da u njihovim odgovorima, koji se odnose na vremenske prognoze mjesecima unaprijed, velike preciznosti i garancije ne može biti. Niti se to od njih može očekivati, ako svemu želimo pristupiti ozbiljno, odgovorno i stručno.
Na to nas je uz upozorenje opet podsjetio i glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula kada smo od njega potražili odgovore o tome kakvo vrijeme možemo očekivati do kraja jeseni i tijekom zime. A nakon toga smo doznali sve što nam je u ovom trenu mogao reći, počevši od ovog tjedna.
Bablje ljeto potrajat će još cijeli tjedan, a vjerojatno i dulje. Neprijeporno je da će atmosfera, kaže Vakula, biti prilično stabilna, ali to nužno ne znači da će posvuda prevladavati suho i sunčano vrijeme. Dapače, u danima sa slabim vjetrom ili bez njega velika je vjerojatnost veće rasprostranjenosti i zadržavanja niskih oblaka i magle, čak i ponegdje na moru, a to će djelovati i na višu jutarnju i nižu poslijepodnevnu temperaturu. A kad ima oblaka, može se očekivati i poneka kišna kap. Vjerojatnost kiše u većini Hrvatske povećava se tek u drugom dijelu tjedna, što znači i promjenjivije razdoblje, s temperaturom primjerenom kraju listopada i početku studenog.
– Slijedom svega toga, unatoč svježijem razdoblju u prvom dijelu listopada, odstupanje srednje temperature zraka cijelog mjeseca jamačno će u većini Hrvatske biti zamjetno, vjerojatno čak i više nego odstupanje od srednje temperature zraka u studenom, ali manje nego za zimske mjesece. Barem tako izgleda prema najnovijim dugoročnim prognozama. Ostvare li se, što je sve vjerojatnije, od velike i dugotrajne hladnoće ove zime ne moramo strahovati. No to ne znači da neće biti povremenih kraćih hladnijih razdoblja, a vjerojatno će se pojaviti i neke druge nevolje povezane s “nenormalnim” vremenom – kazao je Vakula iz čijih se riječi prilično jasno da nasluti da nas očekuje blaga zima. Da bi moglo biti upravo tako, svjedoče i njegove sljedeće riječi.
– Uzmu li se u obzir prognoze pozitivnog odstupanja temperature od prosjeka, onda proizlazi da će listopad vrlo vjerojatno, gotovo sigurno, biti 85 do 100 posto topliji od prosjeka diljem Hrvatske. Za studeni je vjerojatnost tog pozitivnog odstupanja manja, ali još uvijek prilično velika, od 60 do 75 posto. Još je vjerojatnije, 70-80 posto, da će toplije od prosjeka biti i u prosincu i siječnju, a od 65 do 85 posto u veljači. Naravno, to ne znači da tijekom tih zimskih mjeseci neće biti i nekih prodora hladnoće, no oni će vjerojatno biti povremeni, neće biti dugotrajni i tijekom njih neće biti tako hladno da bi zbog toga cijeli mjesec u prosjeku bio hladniji – naveo je Zoran Vakula.
Zašto i čemu to dugotrajno prognoziranje kad spada u domenu baba vračara? Zašto pravit budalu od sebe? Prije par godina je Vakula najavljivao ekstremno vruće i suho ljeto, a kiša je padala 46 dana u Srpnju i Kolovozu i ne, nije samo na mom području.