Ukupni preplaćeni iznosi dužnika, zajedno sa zateznim kamatama, iznose 1,2 mlrd. eura, a banke su zadnjih deset godina imale ukupnu neto dobit devet mlrd. eura. Što je 1,2 mlrd. obeštećenja u odnosu na to? No banke se jako bune, isplata dužnicima bi smanjila zaradu vlasnika, a i menadžeri ne bi dobili bonuse, jer su oni glavni krivci za ovo što se dogodilo - poručio s konferencije za novinare Udruge Franak uoči najavljene sjednice proširenog vijeća Vrhovnog suda RH Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima UF-a. Dodao je kako se nadaju da Ustavni sud neće opet morati ukidati pogrešnu odluku Vrhovnog suda, kao što je to morao nakon odluke o valutnoj klauzuli da bi konačno bila proglašena ništetnom.
V.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki najavila je prije dva tjedna da će prošireno vijeće konačno donijeti odluku o pravu konvertiranih na potpunu restituciju, u roku od najviše dva mjeseca.
- Dva su temeljna suprotstavljena mišljenja, no sud mora odlučivati na osnovi sudskih vještačenja. Konverzijom preostale glavnice nisu dovedene na ono stanje kao da nisu primijenjene ništetne odredbe: i dalje su 10 posto veće nego bi bile da nije bilo ništetnih odredaba, a anuiteti su ostali veći 20 posto nego što su bili na početku ugovora, nisu vraćeni preplaćeni iznosi kamata i tečaja, niti su plaćene zatezne kamate – pobrojao je Aleksić te istaknuo da je potrošač koji se zadužio u CHF-u i nakon konverzije platio 30 posto više od potrošača koji je isti kredit podigao u euru, a 20 posto više, ako bi Vrhovni sud dosudio samo pravo na zatezne kamate.
- Više od 90 posto prvostupanjskih sudova i 65 posto županijskih trenutačno daje puno obeštećenje potrošačima nakon konverzije, a nakon što je v.d. predsjednice Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki izjavila kad će biti odluka proširenog vijeća, Hrvatska udruga banaka je krenula u medijsku kampanju. I suci su samo ljudi, to utječe na njih, no odluku bi trebali donijeti vrednovanjem dokaza, umjesto podlijeganja verbalnim konstrukcijama. Sudska vještačenja su nedvojbena, banke su dužne priličan izvor novca – zaključio je Aleksić i poentirao da se suprotno smatra proizvoljnim suđenjem, otvara prostor za nove tužbe i vodi do ukidanja presude i vraćanja postupka na početak.
Udruga Franak pustila je na konferenciji za novinare prikaz vještačenja, napravljenog uz pomoć umjetne inteligencije, kojim je simulirana otplata kredita od 42.000 eura, podignutog 2007. godine za dva slučaja: ako je provedena konverzija u siječnju 2016. i za takav isti kredit u euru. Prema tom prikazu, potrošaču je ostala 3.484 eura veća glavnica nakon konverzije, nego da je kredit podigao u euru, 16 posto veća rata nego na početku otplate i ukupno plati 14.423 eura više.
- Glavnica je prevelika, rata narasla, umjesto da se smanji, a preplaćeno nije vraćeno. Razlika je veća od 10.000 eura – pojasnio je Aleksić te dodao da su konvertirani platili 20 posto više od onih koji nisu konvertirali, nego su obeštećenje potražili izravnom tužbom na sudu. Odvjetnica Irena Blauhorn koja vodi postupke za dužnike istaknula je kako je po našem Zakonu o obveznim odnosima onaj tko je nepošteno stekao dužan te iznose u cijelosti vratiti.
- Nema pravnog temelja za drukčije odluke – dodala je odvjetnica koja svojim klijentima kojima su banke pravomoćno isplatile odštetu ipak savjetuje da novac sačuvaju do konačne odluke Vrhovnog suda. Osim odluka o konverziji, potrošači još uvijek čekaju i pravorijek koji se odnosi na mogućnosti proglašenja ništetnosti cijelih ugovora.
- Vrhovni sud je u svim vijećima zaključio da su ugovori s ništetnom kamatom i valutnom klauzulom opstojni. Sad bi o tome trebao odlučili Ustavni sud koji već nekoliko godina čeka s tim odlukama, iako je pravno shvaćanje Vrhovnog suda u suprotnosti s pravom EU. To je politička, a ne pravna odluka Vrhovnog suda – u Poljskoj, Sloveniji i Bugarskoj sudi se ništetnosti cijelih ugovora. Iako je bugarski sud ranije sudio isto kao naš, djelomičnu ništetnost, nakon što je jedan slučaj završio na Sudu EU i dosuđena je kompletna ništetnost promijenili su praksu. Nema zapreka da se promijeni sudska praksa i u Hrvatskoj – poručio je Aleksić. Ukupno 30.000 obitelji s konvertiranim CHF kreditima čeka odluku o pravu na puno obeštećenje nakon provedene konverzije.