HDZ-ova podrška se topi, SDP ispod 20 posto: 'Možemo! i Most bilježe značajan rast'

Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi agencija Ipsos, prezentirala je politička reporterka Sabina Tandara Knezović, dok joj se u analizi rezultata mjesečnog istraživanja pridružio gost komentator Boris Jokić. Lipanj su obilježile mjere Vlade Republike Hrvatske te najava oporezivanje paušalnih obrtnika i iznajmljivača. U fokusu su inflacija i rast cijena uoči ljetne sezone i godišnjih odmora.

HDZ je i dalje vodeća stranka s 26,8%. Iako se iz mjeseca u mjesec njihova podrška blago topi. SDP je drugi s podrškom od 19,7% građana. Oni su za razliku od prošlog mjeseca opet pali ispod psihološke granice od 20%. Možemo! je na 12,5%, a Most na 8,3%. Domovinski pokret ovaj je mjesec na 2,8%. Iznad dva posto su Hrvatska stranka umirovljenika 2,4 % i stranka Drito na 2, 2%. Sve ostale stranke imaju manje od 2 posto podrške.

Komentirajući aktualni rejting, Boris Jokić ističe kako je posljednjih mjeseci vidljiv trend pada HDZ-a zbog više čimbenika: „HDZ ima najveću podršku. Ipak u posljednjih šest mjeseci ta podrška pada. Trend je da im se podrška smanjuje. Na to utječu primjerice ekonomske prilike, pitanje korupcije i klijentizma. Smatram da na njihov rejting utječe još nešto, a to je da se odmiču od centra. Čim se radi o odmicanju od centra, ka desnijim i ekstremnijim pozicijama, to može ugroziti jedan dio potpore njihovog biračkog tijela. Za HDZ je uvijek bilo najbolje kada je bio u centru ka desno, a ne desno prema centru. SDP pak stagnira, nikako da naprave iskorak između 19 i 20 posto. Bili su izrazito aktivni, ali mjere koje su napravili još uvijek se ne prepoznaju kod birača. Zanimljivo je da i Možemo! i Most bilježe značajan rast i na vrhuncu su popularnosti u zadnjih godinu dana. Na to utječu i to što se postavljaju agresivnije oko nekih pitanja – Možemo! kroz lijevi politički spektar. Posebno je znakovit rast Mosta. Na desnom političkom spektru dobro identificiraju probleme koji muče građane te se prema njima postavljaju proaktivno, često i pomalo agresivno, netko će reći populistički, možda i artikuliranije nego neke druge politički desene opcije.“

Predsjednik Zoran Milanović ne silazi s prvog mjesta najpopularnijih političara. 60% građana o njemu ima pozitivan dojam. Slijedi ga Biljana Borzan sa 43%, a treće mjesto dijele Ivan Anušić  i Tomo Medved, oboje sa 42%. Na četvrtom je mjestu premijer Andrej Plenković 39%, i peto mjesto dijele Tomislav Tomašević te Nikola Grmoja sa 39%.

Ivan Penava, šef DP-a i dalje je najnepopularniji političar. O njemu negativan dojam ima 65% građana. Drugi je premijer Andrej Plenković s 55%. Na trećem mjestu je šef Sabora Gordan Jandroković s 54%. Slijedi ga predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić sa 50%, te gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević koji je na petom mjestu sa 49%. „Pozicija Zorana Milanovića je ta da je najlakše s nje biti najpopularniji političar. Biljana Borzan percipirana je kao borkinja za prava građana. Anušić i Medvedev atraktivni su za određeni dio biračkog dijela i opet su u vrhu. Što se tiče Ivana Penave, kod njega je teško promijeniti percepciju. Kod njega različite silnice utječu na to da je nepopularan među ljudima. Možda bi trebao malo promijeniti retoriku, ne ka zaokretu u ekstremniju retoriku, nego se približiti stvarnim problemima birača, jer to i može s obzirom na to da je u vlasti te kroz ministarstva u kojima je njegova stranka, može progovoriti više i bolje o nekim stvarima“, komentirao je Jokić.

Iz mjeseca u mjesec kao najveći problem u zemlji građani ističu korupciju - 62%, s kojom se evidentno susreću na svakom koraku. Slijedi inflacija, poskupljenje i rast cijena sa 56%. Iz čega je i više nego jasno da većina građana muku muči s kućnim budžetom. Sve to prati nezadovoljstvo niskim plaćama i lošim standardom s 48%. A iako se Vlada voli pohvaliti kako mirovine nikad nisu bile veće, očito nedovoljno, jer 44% građana male mirovine ističu kao problem. Sve ostale teme, od zdravstva do demografije i stanovanja, znatno su ispod 40%.

„Tu se nalazi ključ svega - dvije najveće brige koje utječu na pad rejtinga onih koji su trenutačno na vlasti. Ako govorimo o cijeni života i inflaciji, ali još više o klijentelizmu, korupciji, mitu, nepotizmu koje su nažalost karakteristike našeg društva, onda je jasno zašto pada popularnost određenih političkih aktera. Da bi se to promijenilo, treba učiniti puno više iz pozicije vlasti. Trebalo bi jasnije dati do znanja da Hrvatska kreće u borbu protiv i korupcije i klijentelizma. Ako to ne učine HDZ bi se mogao naći u ozbiljnom problemu. Taj pad popularnosti će biti sve veći. Ako turistička sezona podbaci i cijena života će biti veća. Treba im poručiti da se usmjere na ta dva problema, jer oni mogu poboljšati život građana Hrvatske, bez obzira na to imaju li 18 godina i idu na maturu, ili 65 godina i traže mjesto u staračkom domu. To bi trebao biti fokus svih političkih aktera“, smatra Jokić.