Bog nije umro, on se pretvorio u novac – kaže talijanski mislilac Giorgio Agamben. Naše društvo samo misli da je sekularno, ali je štovanje zapravo premjestilo s oltara u ekonomiju. Agamben tvrdi da je religija nekad bila izvor značenja, autoriteta, discipline i vjere, a sada nam te lijepe stvari daju kapital i tržište. U tom je smislu novac novi bog: određuje vrijednosti, zapovijeda poslušnost, oblikuje želje i organizira društveni život. Trumpov mesijanski status među njegovim glasačima, njegova opsesija zlatom kojim se napadno okružuje i 1,4 milijarde dolara, za koliko je u drugom mandatu uvećao osobno bogatstvo, jedno su: on je Pomazanik koji služi Burzi i Gospodarstvu, a ta ga božanstva zahvalno obasipaju financijskim blagoslovima. On je samo najvidljiviji od svjetskih čelnika, ali obećavanje visokih prinosa na burzi i niske inflacije na prvom je mjestu političkih obećanja od Londona, gdje biraju premijera, do Markova trga.
Novac je novi mesija: Određuje vrijednosti, zapovijeda poslušnost, oblikuje želje...
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Putin izgubio kontrolu, cilja jednu od najbolnijih točki: Prijeti katastrofa prije zime
Europska komisija danas je ponovno poručila kako je za Ukrajinu ključno da nastavi s reformama vladavine prava i borbom protiv korupcije
Pronašli alternativu za vatreni Bliski istok: Ovo je Polarni put svile za Europu
Putovanje do Europe sjevernom rutom traje oko 20 dana, dok plovidba Sueskim kanalom traje od 30 do 35 dana. Plovidba oko Afrike, pak, traje između 40 i 45 dana
Imunolog Trobonjača: Sigurno neće biti eksplozije epidemije
Virus Zapadnog Nila javnost je u Hrvatskoj posebno zapamtio nakon smrti glumice Mire Furlan, koja je u siječnju 2021. preminula nakon teške bolesti povezane s tim virusom
'Ubojicu' kupe djeci za krizmu, rođendan...
Vožnja na električnom romobilu pri dozvoljenoj brzini, s kacigom, može biti fora, no u protivnom, poziv je na tragediju
Hrvatska odolijeva valu skupljeg državnog zaduživanja
Prinos na hrvatske 10-godišnje obveznice 21. kolovoza iznosio je 3,59 posto, što je nešto ispod prosječnog prinosa u europodručju od 3,65 posto
Eno ti Marxa . Sve je lijepo objasnio još prije stoljeća i po što je novac.