Broj 1,35 trebao bi uznemiriti političare. Statistički gledano, svaka žena u Njemačkoj rodi 1,35 djece. To je daleko od statističke brojke od 2,1 potrebne za održavanje stanovništva. To proizilazi iz aktualnih podataka Njemačkog statističkog ureda. U 2025. godini rođeno je otprilike 650.000 djece. U 2024. godini taj je broj bio oko 677.000. U obje godine umrlo je otprilike milijun ljudi. Ukupno je 31. decembra 2025. u Njemačkoj živjelo oko 83,5 milijuna ljudi – 100.000 manje nego prethodne godine.
„Imati obitelj je i dalje važno ljudima", rekla je Katharina Spieß, direktorica Njemačkog instituta za istraživanje stanovništva „ljudi i dalje žele djecu. No, sada je pitanje zašto ih zapravo nemaju?" Kada bi se temeljila samo na želji za djecom koju su izrazile osobe od 19 do 29 godina u anketama, stopa nataliteta u Njemačkoj bila bi 2,4, kaže Spieß. „Sigurnost je vrlo važan faktor u ispunjavanju želje za djecom. Višestruke krize dovele su do toga da ljudi zapravo ne ostvaruju svoje želje", rekla je za DW.
Jesu li djeca faktor rizika za siromaštvo?
Uz opću neizvjesnost uzrokovanu nestabilnom globalnom situacijom, postoje i konkretni problemi: nedostatak stambenog prostora, povećanje najamnina i nedostatak ili nepouzdana skrb za djecu. Strah od financijskog pada raste jer roditelji općenito moraju smanjiti svoje radno vrijeme. Sve češće ljudi kažu da si jednostavno više ne mogu priuštiti djecu u Njemačkoj.
Njemački statistički ured redovito izračunava kako će se stanovništvo razvijati u sljedećih nekoliko desetljeća. Političarima i tvrtkama su ti podaci potrebni jer budućnost zemlje značajno ovisi o broju ljudi koji tamo žive i njihovoj dobi. Najnovija prognoza proteže se do 2070. godine. Nova procjena kaže da bi se stanovništvo moglo do tada smanjiti za oko deset posto. Imigracija neće moći nadoknaditi taj pad.
„Baby boomeri" odlaze u mirovinu
Manje ljudi općenito ne bi nužno bio problem. Ali istovremeno zemlja i stari. Dok se broj djece i mladih smanjuje, broj vrlo starih ljudi će se masovno povećati, objašnjava Karsten Lummer, voditelj odjela za stanovništvo u Njemačkom statističkom uredu. Trenutno, takozvani "baby boomeri" okončavaju radni vijek i odlaze u mirovinu. To su ljudi rođeni 1960-ih. Svake godine ta je skupina imala milijun ili više rođenih. Nakon toga, stopa nataliteta je naglo pala."Čak i sada, na svakih 100 ljudi u radnoj dobi dolazi 33 osobe u mirovinskoj dobi", kaže Lummer. Do 2035. godine, otprilike jedna od četiri osobe u Njemačkoj će premašiti tradicionalnu dob za odlazak u mirovinu od 67 godina. Do 2050. godine, broj ljudi starijih od 80 godina će porasti s nešto više od šest milijuna koliko ih je sada na otprilike devet milijuna.
Sustav socijalne skrbi doseže svoje granice
Ovi brojevi su posebno alarmantni za ekonomiste i sociologe. „Ubrzani pad i starenje stanovništva danas se mora uzeti u obzir pri političkim odlukama s dugoročnim posljedicama, na primjer, u zdravstvu i dugotrajnoj skrbi“, kaže ekonomist Joachim Ragnitz iz ifo instituta u Dresdenu. Mirovinski sustav također je, kaže on, pod ogromnim pritiskom, posebno jer trend ide prema nedostatku radne snage. Karsten Lummer iz Ureda za statistiku kaže to sve još direktnije: „Imamo nisku stopu nataliteta i sustav socijalne skrbi koji se i dalje ponaša kao da je visoka.“ Na pitanje kako bi sustav socijalne skrbi trebao izgledati u budućnosti trebalo je, kaže on, davno odgovoriti. „Tu smo zakazali", kaže Lummer.
Trenutno oko 40 posto ljudi starijih od 80 godina treba neki oblik skrbi. S porastom broja vrlo starijih osoba raste i potreba za njegovateljima. Oko 280 000 ljudi trenutno radi u ambulantnoj skrbi za starije osobe. Međutim, prema Lummeru, do 2049. godine bit će potrebno 690 000.
Imigracija na tržište rada
Posljednjih godina, niske stope nataliteta i emigracija iz Njemačke nadoknađeni su imigracijom. Njemačka bilježi stalan rast od 1990. godine. Ukupno je jedanaest milijuna imigranata došlo u Njemačku. Brojke su bile iznad prosjeka 2015./2016. i ponovno nakon 2022. zbog ratova u Siriji i Ukrajini. Međutim, brza integracija na tržište rada rijetko je postignuta. Martin Werding, jedan od članova Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka, koje savjetuje saveznu vladu, to smatra neuspjehom politike. „Njemački pristup uvelike je usmjeren na usvajanje jezika i obrazovanje, te često predugo traje provjera postojećih kvalifikacija, umjesto da se usmjerimo na njihovo priznavanje", kaže ovaj profesor ekonomije. Deset godina nakon migracijskog vala 2015./2016., dvije trećine izbjeglica sada su zaposlene, navodi se u studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja. Međutim, među pretežno ženskim izbjeglicama iz Ukrajine taj broj je samo oko 31 posto.
Mnogi Ukrajinci žele ostati
Više od milijun Ukrajinaca sada živi u Njemačkoj. Nakon Turaka, čine drugu najveću nenjemačku grupu. "Doprinijeli su masovnoj promjeni u strukturi njemačkog stanovništva", kaže stručnjakinja za stanovništvo C. Katharina Spieß. Društvo se mora zapitati: "Možemo li računati na njih, žele li ostati?" Njen institut provodi ankete dva puta godišnje. "Namjera Ukrajinaca da ostanu naglo je porasla; 42 posto želi ostati", kaže ona. Ali dodaje da i unutar te grupe raste nesigurnost. "Sve više ljudi danas kaže da ne znaju. Među djecom i mladima mnogi kažu da ne mogu zamisliti da ovdje ostanu zauvijek", kaže Spiess.
Raste li ili se smanjuje imigracija?
Statističari ne mogu sa sigurnošću predvidjeti budućnost. Oni za prognoze o broju stanovnika koriste tri demografske komponente: stope nataliteta, očekivanog životnog vijeka i neto migracije. Pritom je jedna stvar vidljiva u svim scenarijima: imigracija može samo ublažiti, ali ne i riješiti probleme Njemačke. Realno gledano, neće biti moguće pronaći potreban broj radnika, a time i onih koji doprinose zdravstvenom i mirovinskom sustavu, isključivo migracijom.
Prema Karstenu Lummeru iz Njemačkog statističkog ureda, održavanje zdravlja starijih osoba što je dulje moguće je minimum kojem treba težiti, jer zdrave starije osobe ne trebaju njegu, a pogotovo ne intenzivnu. "Polažemo nade u medicinski napredak", kaže on, i nudi neposredni savjet za očuvanje zdravlja: više vježbati i značajno smanjiti konzumaciju alkohola i pušenje.
opsjednuti ste Njemackom. dosta vise, prije su bili clanci kako je obecana zemja a sad ako citam naslove izgleda da je siromasnija od Srbije. Nisam nikad zivio u Njemackoj al zivim u Svicarskoj i brat mi zivi odavno u Berlinu: osim vremena i hrane, svaka druga moguca kategorija kvaliteta zivota je 100x bolja u Njemackoj nego u Hrvatskoj osim kad odes u mirovinu i, ako imas novca, bitno ti je upravo vrijeme i kvalitet ishrane. Osim toga, da se tako dobro zivi u Hrvatskoj, pa od tih 300 tisuca Nijemaca koji su otisli u Spanjolskoj mozda bi barem saka njih dosla i u Hrvatsku.. al ne cini mi se da ih zanima Hrvatska kao sto ne zanima britance i sve ostale zapadnjake.