Njemačka bi mogla značajno promijeniti pravila odlaska u mirovinu za radnike koji su desetljećima obavljali fizički i psihički posebno zahtjevne poslove. U jeku rasprave o budućnosti mirovinskog sustava, iz SPD-a je stigao prijedlog da se za takve radnike uvede poseban model koji bi im omogućio raniji završetak radnog vijeka. Parlamentarni tajnik SPD-a Dirk Wiese predložio je da Njemačka razmotri rješenje kakvo već gotovo dva desetljeća postoji u susjednoj Austriji. Riječ je o posebnoj mirovini za osobe koje su značajan dio radnog vijeka provele radeći u teškim uvjetima, izvještava Deutsche Presse-Agentur.
Rasprava je posebno važna zbog planova za ukidanje sadašnje mogućnosti odlaska u mirovinu bez financijskih odbitaka nakon 45 godina staža. Riječ je o modelu poznatom kao „mirovina sa 63“, iako je stvarna dobna granica u međuvremenu porasla te trenutačno iznosi oko 64 i pol godine. U SPD-u smatraju da bi ukidanje takve mogućnosti posebno pogodilo ljude koji zbog prirode svog zanimanja teško mogu ostati na radnom mjestu do redovne dobi za umirovljenje. Prema navedenim podacima, promjena postojećih pravila mogla bi se odnositi na približno svakog trećeg novog umirovljenika u Njemačkoj.
Kao mogući uzor Njemačkoj spominje se austrijska 'Schwerarbeitspension', odnosno mirovina namijenjena osobama koje rade u posebno zahtjevnim uvjetima. Taj sustav postoji od 2007. godine i pod određenim uvjetima omogućuje odlazak u mirovinu već sa 60 godina, pet godina prije uobičajene dobi. Za ostvarivanje tog prava potrebno je prikupiti ukupno 45 godina, odnosno 540 mjeseci mirovinskog staža. Istodobno, najmanje 120 mjeseci tijekom posljednjih 20 godina prije umirovljenja mora biti provedeno na poslovima koji se službeno smatraju teškim radom, javlja Fenix magazin.
Posebno je značajna promjena koja je u Austriji stupila na snagu početkom 2026. godine. Poslovi skrbi i njege uključeni su u kategoriju teškog rada, čime je mogućnost ranijeg umirovljenja otvorena dodatnom broju zdravstvenih djelatnika i njegovatelja. Procjenjuje se da bi tu mogućnost godišnje moglo koristiti oko tisuću zaposlenih u tim sektorima. Financijski odbitak kod korištenja austrijske mirovine za teški rad iznosi 1,8 posto za svaku godinu ranijeg umirovljenja, što predstavlja blažu penalizaciju od one koja se primjenjuje kod drugih oblika prijevremenog odlaska u mirovinu.
Austrijski sustav ne određuje pravo isključivo prema nazivu zanimanja, već prema uvjetima u kojima se posao obavlja. Među ostalim, u obzir se uzimaju noćni i smjenski rad, rad na ekstremnim temperaturama, izloženost tvarima štetnima za zdravlje, izrazito fizički zahtjevni poslovi te određeni poslovi skrbi za bolesne osobe. Kada bi Njemačka uvela sličan sustav, među radnicima koji bi mogli imati najviše koristi bili bi zaposleni u građevinarstvu, djelatnici u skrbi i njezi, smjenski radnici, poljoprivrednici te dostavljači.
Zagovornici takvog rješenja upozoravaju da upravo ljudi u fizički najzahtjevnijim zanimanjima često teško ostaju radno sposobni do propisane dobi za mirovinu. U slučaju ranijeg odlaska s tržišta rada sada se mogu suočiti sa značajnim financijskim odbicima. Austrijski primjer, međutim, pokazuje da takav model nije jednostavno provesti. Jedno od najosjetljivijih pitanja jest precizno definiranje teškog rada i određivanje uvjeta pod kojima pojedini zaposlenik može ostvariti pravo na raniju mirovinu.
U Austriji poslodavci moraju evidentirati i prijavljivati mjesece tijekom kojih je pojedini zaposlenik radio u uvjetima koji se smatraju teškim radom. Takav sustav zahtijeva opsežnu administraciju, a pitanje koja radna mjesta i aktivnosti zadovoljavaju propisane kriterije može izazvati sporove. Dodatne dvojbe postoje i oko pravednosti čitavog mirovinskog sustava. Njemački institut za gospodarska istraživanja (DIW Berlin) upozorava da modeli koji pravo na povoljnije umirovljenje vežu prvenstveno uz duljinu radnog staža mogu dovesti do novih nejednakosti među zaposlenima.
Ravnatelj DIW-a Marcel Fratzscher ipak smatra da je promjena postojećeg modela poznatog kao „mirovina sa 63“ potrebna. Prema njegovu stajalištu, bez reformiranja tog dijela sustava teško bi bilo provesti širu njemačku mirovinsku reformu. Hoće li austrijski model u konačnici pronaći mjesto u njemačkom zakonodavstvu tek treba biti odlučeno, no prijedlog SPD-a otvorio je pitanje treba li radnicima koji desetljećima obavljaju posebno zahtjevne poslove omogućiti raniji odlazak u mirovinu pod povoljnijim uvjetima.
Marcel Fratscher, sve rečeno; lik koji između ostalog radi na sustavnom uništenju njemačkog gospodarstva, samim tim i države! Tipični pripadnik socijalističkog načina upravljanja privredom. U kapitalizmu nepojmljivo!