Okupljanjem kod spomen obilježja 12. čempresa sutra započinje središnji dio obilježavanja pogibije 12 hrvatskih redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. godine u Borovu selu.
Kao i svake godine sudionici će nakon okupljanja u koloni krenuti put središta Borova sela i do mjesta spomen obilježja poginulih redarstvenika. Obitelji stradalih i danas, 23 godine poslije toga zločina, ukazuju da za ubojstvo 12 redarstvenika nitko nije odgovarao.
Foto: Goran Ferbezar/Pixsell
Često se ističe i da je zločin u Borovu selu jedan od paradoksa suvremen Hrvatske. Naime, veći broj počinitelja zločina se zna, od kojih su neki i osuđeni, ali su Zakonom o općem oprostu amnestirani. Paradoksalna je situacija i da ovaj zločin nije kvalificiran kao ratni zločin. Događanjima u Borovu selu iz 1991 godine prethodio je događaj od dan ranije kada je policijska patrola namjeravala skinuti postavljenu jugoslavensku zastavu postavljenu na ulaz u selo. U tome pokušaju dva policajca su zarobljena od strane srpskih pobunjenika.
Idućeg dana, 2. svibnja, autobus sa hrvatskim policajcima krenuo u akciju oslobađanja zatočenih redarstvenika. U selo su ušli u autobusima ali su u središtu sela dočekani u zasjedi. Toga dana u Borovu selu ubijeni su Stipan Bošnjak, Antun Grbavac, Josip Culej, Mladen Šarić, Zdenko Perica, Zoran Grašić, Ivica Vučić, Luka Crnković, Marinko Petrušić, Janko Čović, Željko Hrala i Mladen Ćatić.
Državnom odvjetništvu to ne odgovara. Oni radije progone pripadnike hrvatskih snaga koji su, prema navodima "očevidaca", smaknuli neke "civile".