'Nema produljenja radnog vijeka dok je nezaposlenost visoka'

Hrvatska neće povećavati dob za odlazak u mirovinu sve dok ima visoku nezaposlenost i 130 tisuća mladih ljudi koji nemaju posla, kazao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, na konferenciji posvećenoj razvoju mirovinskog sustava. Konferenciju je zasjenila prošlotjedna izjava ministra financija Slavka Linića, izrečena na marginama godišnje skupštine MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu, da Hrvatska mora zabraniti odlazak u mirovinu prije 65. godine, a s vremenom treba razmišljati i o povećanju dobi za odlazak u mirovinu.

Neto plaće neće pasti

Mnoge su europske države to već učinile zbog povećanih izdataka za mirovine, a stručnjaci kažu da će i hrvatske perspektive biti loše: mirovine će sve više zaostajati za plaćama, a ako se ozbiljnije ne intervenira u sustav, mirovine idućih generacija pretvorit će se u socijalnu pomoć. Ministar Mrsić kaže da je samo 18 posto sadašnjih umirovljenika otišlo u mirovinu nakon 40 godina staža i 65 godina života. Omjer broja zaposlenih i umirovljenika spustio se na jedan prema 1,19, a kako je Vlada svjesna svih rizika i problema, otvorila je široku raspravu koja će potrajati šest mjeseci, nakon koje će objaviti prijedloge promjena.

Ministar Mrsić istaknuo je da bi promjene trebale ići u smjeru razvoja drugog i trećeg mirovinskog stupa, uz dva uvjeta. Prvi je da se ne smanjuju neto plaće, a drugi da se ne smanjuju ni izdvajanja u obvezno mirovinsko osiguranje. Neslužbeno se govori da će Vlada povećati stopu izdvajanja u drugi stup sa 5 na 7 posto, doprinosi za osnovno mirovinsko osiguranje ostali bi isti, ali bi se smanjio zdravstveni doprinos na 9 posto. Ministar Mrsić danas nije potvrdio te najave, već je samo rekao da promjene neće dovesti do smanjenja neto plaća niti će se smanjivati izdvajanja u obvezno mirovinsko osiguranje.

Dodatak isplatiti svima

Zoran Anušić, viši ekonomist Svjetske banke, konstatirao je da Hrvatska ima nisku dobnu granicu za umirovljenje, uvjete za prijevremenu mirovinu koji su pretjerano povoljni, visoke izdatke za povlaštene mirovine, ali i relativno visoke mirovine za minimalne plaće. Njegov je stav da Vlada ne bi trebala povećavati mirovinske doprinose, ali bi trebala provesti preraspodjelu tako da stopu doprinosa za drugi stup poveća na 10 posto, smanji doprinose za prvi stup ili eventualno njihovo zadržavanje na postojećoj razini kompenzira nižim zdravstvenim doprinosom. Osiguranici drugog stupa također trebaju dobiti pravo na dodatak na mirovinu i, kada bi se to učinilo, ne bi bilo razloga da se razgovara o povratu osiguranika iz drugog u prvi stup. Anušić smatra da Hrvatska do 2030. treba povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, a Vlada bi trebala poraditi i na usklađivanju povlaštenih mirovina s ostalima, što bi trebalo učiniti u prijelaznom petogodišnjem razdoblju. Predsjednik SHU Silvano Hrelja priznao je da mirovinski sustav nije imun na utjecaj politike i interesnih skupina, ali “to nije najgore što se sustavu može dogoditi”.