Nedavno me prijatelj upitao: “Zašto arapski i islamski svijet, a posebno bogate arapske zemlje, ne zaustavljaju ratove i ne pomognu ljudima u nevolji?” Pitanje je bilo iskreno, ali i duboko, pa sam se uhvatio kako razmišljam o najboljem odgovoru. Rekao sam mu kroz smijeh da će mi trebati barem desetak sati da mu sve detaljno objasnim jer je tema iznimno kompleksna i puna povijesnih, političkih i društvenih slojeva. No taj razgovor ostavio me s osjećajem da ovo pitanje zaslužuje više od usputnog odgovora – zaslužuje dublju analizu. Njegovo pitanje zapravo nije novo. Često se postavlja u razgovorima o Bliskom istoku, kada ljudi promatraju beskonačne sukobe, humanitarne krize i naizgled inertnost bogatih zemalja regije. Kako je moguće da regija s tolikim bogatstvom, resursima i povijesnom važnosti, toliko moćna u retorici solidarnosti, ostavlja dojam nedjelotvornosti kada je riječ o konkretnim djelima?
Neki gube sve, a neki imaju sve
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Smiju li se parlamentarni izbori proizvoljno i kalkulantski privatizirati u stranačke svrhe?
O ovom i drugim pitanjima porazgovarali smo s političkim analitičarima Aleksandrom Musićem i Žarkom Puhovskim
Kad se Tomašević hvali plaćama u Zagrebu, kiti se perjem Plenkovićeve Vlade
Zagreb je uveo porez na prazne stanove od 5, a ne 8 eura/m², što je očekivano od stranke više srednje klase, ali onda je licemjerno glumatanje zagovarati redistribuciju bogatstva i socijalnu pravdu
Luka Modrić dostiže najvećega svih vremena: Postigao je novi doseg za antologiju svjetskog nogometa!
Ostaje samo otvoreno pitanje koje će mjesto Luka Modrić zauzeti u tom nadasve prestižnom redoslijedu, budući da je upravo na djelu mrtva utrka između njega i Lionela Messija
Tri vanjske politike BiH prema Iranu, Izraelu i Rusiji. Zbog straha, isti stav samo prema SAD-u
Paradoksalno, jedinstvo – kako u Predsjedništvu tako i na razini države – postignuto je tek oko prijedloga Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir. I to, možda, najbolje govori o dosezima i iskrenosti vanjske politike Bosne i Hercegovine
Hrvatski grad postaje sve privlačniji za rad na daljinu i IT sektor: Kvadrat stana košta 3567 eura
U Karlovcu se stalno grade nove stambeno-poslovne zgrade gdje cijena može ići i do 3600 eura za kvadrat. U Zvijezdi se, pak, stan može kupiti i za manje od 1000 eura po kvadratu