Sve snažniji sukobi na Bliskom istoku i strah od novih poremećaja na tržištu energenata natjerali su NATO da ozbiljno preispita svoju ovisnost o nafti i plinu. Dok Europa pokušava pronaći način kako se zaštititi od mogućih energetskih šokova i ucjena, unutar vojnog saveza sve glasnije se govori o velikom zaokretu, prelasku na obnovljive izvore energije i 'zeleniju' vojnu infrastrukturu.
Prema studiji NATO-ovog Centra izvrsnosti za energetsku sigurnost, buduće vojne baze i operacije morale bi se manje oslanjati na dizelske generatore i uvoz fosilnih goriva, a više na solarne panele, energiju vjetra, vodik i sintetička goriva. U dokumentu se upozorava kako ratovi i geopolitičke krize mogu vrlo lako paralizirati opskrbu energijom, posebno u Europi koja nema dovoljno vlastitih rezervi nafte i plina.
Iako NATO službeno tvrdi da studija ne predstavlja stav cijelog saveza, iz organizacije su potvrdili kako je diversifikacija izvora energije postala važno sigurnosno pitanje. “Jačanjem alternativnih izvora energije smanjujemo ovisnost i povećavamo otpornost saveza”, poručili su iz NATO-a za Politico. Kriza na Bliskom istoku, posebice napetosti oko Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi velik dio svjetske nafte, ponovno je pokazala koliko brzo globalna opskrba energijom može postati ugrožena. Upravo zato Europska unija ubrzava energetsku tranziciju, a sličan smjer sve ozbiljnije razmatraju i vojni krugovi.
NATO-ovi stručnjaci upozoravaju da su klasični dizelski generatori pouzdani, ali stvaraju ogromne logističke probleme na terenu, posebno u udaljenim i ratnim područjima. Simulacije budućih vojnih kampova pokazale su da bi korištenje obnovljivih izvora energije moglo smanjiti potrebu za uvozom goriva te povećati energetsku neovisnost i učinkovitost vojnih baza. Prema njihovim podacima, kombinacija solarne energije i vjetroelektrana mogla bi povećati energetsku autonomiju kampova za čak 35 posto.
Takve ideje u izravnom su sukobu s politikom američkog predsjednika Donald Trump, koji je više puta ismijavao zelene politike i zagovarao povećanje eksploatacije nafte i plina pod sloganom “drill, baby, drill”. Američki ministar obrane Pete Hegseth također je ranije oštro kritizirao klimatske politike u vojsci, poručivši kako je Pentagon “gotov s klimatskim obožavanjem”. Ipak, neke europske članice NATO-a već eksperimentiraju s alternativnim gorivima. Norveška je testirala održivo sintetičko gorivo na borbenim avionima Lockheed Martin F-35 Lightning II, dok je Francuska još 2023. koristila održiva goriva za vojne helikoptere.
Rat u Ukrajini dodatno je upozorio na problem ovisnosti vojski o fosilnim gorivima. Nestašice dizela na bojištu dovele su do racionalizacije potrošnje, a ukrajinski predsjednik Zelenski morao je tražiti energetske dogovore s državama Perzijskog zaljeva kako bi osigurao opskrbu za vojsku. Vojni analitičari sve češće upozoravaju da bi upravo energija mogla postati jedno od ključnih oružja u budućim sukobima i najveća slabost modernih vojski.