Nasilje koje oblikuje identitet sve većeg broja počinitelja, ideologija koja se s tim nasiljem sve češće isprepliće, indoktrinacija preko društvenih mreža, samostalno djelovanje usamljenih vukova te mladi koji se sve češće koriste kao počinitelji. To su najnoviji trendovi i obrasci ponašanja koje je Europol uočio proučavajući terorizam, a što i kako se mijenja objavili su u svom najnovijem izvješću EU o stanju i trendovima terorizma (EU TE-SAT). U tom izvješću, kao i onom koje se bavilo procjenama ugroze od organiziranog kriminala, upozoreno je da internet, odnosno, online ekosustavi kako to zove Europol, preoblikuju terorizam. I dalje postoji terorizam u tradicionalnom smislu, kojeg oblikuje ideologija, a kao i dosadašnjih godina najrašireniji je džihadistički terorizam, međutim Europol upozorava da je za velik broj počinitelja terorističkih napada, nasilje postalo sredstvo za stjecanje identiteta, priznanja i pripadnosti. Što dovodi do stvaranja fragmentirane, složene i manje predvidljive prijetnje diljem Europe. Odnosno, počinitelje terorističkih napada je teže otkriti, jer kako upozorava Europol, radikalizacija pojedinaca više ne ovisi isključivo o izravnom kontaktu s nekom etabliranom terorističkom organizacijom, a uočeno je i da se ekstremističke ideologije sve češće kombiniraju s kriminalom, teorijama zavjere i nihilističkim nasiljem. Europol upozorava da to isprepletanje identiteta, ideologija i narativa počinje predstavljati veliki sigurnosni izazov za Europu jer se tako gube tradicionalni pokazatelji koji su ranije služili za identifikaciju terorista i terorizma, što dovodi do toga da je terorističke prijetnje puno teže predvidjeti i identificirati.
- Terorizam i nasilni ekstremizam i dalje predstavljaju značajnu prijetnju Europskoj uniji. Najtrajnija teroristička prijetnja i dalje je džihadistički terorizam, međutim granice između ustaljenih terorističkih ideologija i drugih oblika nasilnog ekstremizma sve su zamagljenije. Raste utjecaj novih destabilizirajućih ideologija, što mijenja prirodu prijetnje - kazala je Anna Sjöberg, voditeljica Europskog centra za borbu protiv terorizma pri Europolu.
Europol je u svom godišnjem izvješću upozorio da su digitalne platforme postale najvažnije okruženje za razvoj terorističkih prijetnji jer društvene mreže, usluge slanja šifriranih poruka, platforme za igru i decentralizirane online zajednice služe kao ekosustavi u kojima se propaganda, radikalizacija, regrutiranje i planiranje offline akcija međusobno isprepliću i jačaju. Takvo online okruženje omogućuje terorističkim organizacijama da izravno dopru do pojedinaca. Istovremeno, kaže Europol, daje prostor samoradikaliziranim počiniteljima da se samostalno mobiliziraju, često bez formalnog članstva u nekoj terorističkoj organizaciji
Uočeno je i da članovi kriminalnih organizacija sve više i češće teroristima nude korisne usluge, a vrijedi i obrnuto. Drugim riječima, kriminalci i teroristi zajedno jedni za druge sudjeluju u pranju novca zarađenom na svojim aktivnostima, online prevarama, krijumčarenju oružja i droge. Uočeno je i da su terorističke organizacije počele koristiti nasilne taktike organiziranog kriminalna pri instrumentalizaciji počinitelja terorističkih napada. Europol upozorava i da teroristima više nisu potrebne velike terorističke organizacije jer zahvaljujući internetu mogu se samostalno radikalizirati i samoinicijativno djelovati, a to dovodi do većeg raspona djelovanja zbog čega je istražiteljima sve teže raspoznati je li neki nasilni čin motiviran terorizmom ili ne.
U godišnjem izvješću Europola se navodi i da je lani u članicama EU bilo ukupno 45 terorističkih napada, a u tu brojku spadaju 22 dovršena, 20 osujećenih i tri neuspjela. Zbog terorizma je uhićeno 486 osoba, a džihadistički terorizam je i dalje najrašireniji: 24 od 45 lanjskih napada imali su džihadistički predznak dok je od 486 uhićenih osoba njih 347 uhićeno zbog sumnji u džihadistički terorizam, s tim da se 70 posto tih uhićenja odnosi na širenje terorističke propagande i promicanje terorizma.
Prema podacima Europola, od 45 lanjskih napada koji se smatraju terorizmom, 24 su bila džihadistička, pet ekstremno desna, 12 ekstremno lijeva i anarhistička, dok četiri spadaju u ono što Europol vodi pod druge vrste terorizma. U džihadističkim napadima je poginulo pet osoba, a ozlijeđena je 81, dok je u ekstremno desnim napadima poginula jedna osoba. U lijevo anarhističkim napadima su bile oštećene zgrade i vozila, bez ljudskih žrtava. U četiri lanjska teroristička napada, koja nemaju ideološku odrednicu ili je bar Europol nije uočio, šest je osoba ozlijeđeno. Što se tiče načina počinjenja terorističkih napada, od 45 dovršenih i spriječenih napada, najviše je bilo napada nožem, njih 15. Slijede bombaški napadi (11), paleži (7), pucnjava (5) te oštećenje imovine (2) te oštećenje vozila (21).
Od 22 dovršena lanjska napada, većinu su izveli usamljeni vukovi (12), koji su napada počinili pristupačnim oružjem poput noževa (9), vatrenog oružja (1), vozila (1) i improviziranih eksplozivnih naprava (1).
I na koncu, i Europolovo izvješće o prijetnjama i ugrozama od terorizma upozorava na istu stvar na koju upozorava i njihovo izvješće o opasnostima od organiziranog kriminala: na uključenosti mladih u terorističke aktivnosti. Pojašnjavaju da je lani čak 130 osumnjičenika koji su uhićeni u EU zbog sumnji u terorizam bilo u dobi od 18 ili manje godina, te da su najmlađi među njima imali 12 godina.
- Nasilna ekstremistička propaganda, gejmerske online zajednice i nasilne digitalne supkulture radikaliziraju ranjive mlade ljude istovremeno s više ideoloških utjecaja. Mladi ljudi, pa čak i djeca sve češće postaju žrtve manipulacije i počinitelji nasilja, dok se granice između manipulacije i nasilja sve više zamagljuju. Istragama je utvrđeno da mnogu mladi ljudi samo površno razumiju ideologije s kojima se susreću, no umjesto toga prihvaćaju fragmentirane kombinacije ekstremističkih narativa s kojima se susreću na internetu. U džihadističkom, desničarskom, ljevičarskom, anarhističkom i drugim oblicima terorizma i nasilnog ekstremizma, ideološka predanost sve više koegzistira s osobnim pritužbama, potragom za identitetom, pripadnošću i priznanjem. Unutar decentraliziranih online zajednica, poput mreže The Com, nasilje je postalo sredstvo za stjecanje statusa i priznanja. Umjesto da ih ujedinjuje koherentna politička ili vjerska doktrina, pojedinačni akteri fluidno se kreću između ekstremističkih narativa, mizoginije, nihilizma, kriminala i terorističke propagande, usvajajući bilo koje ideje koje jačaju njihov identitet unutar grupe. Nasilje se nagrađuje vidljivošću i društvenim kapitalom, a ekstremno ponašanje potiče sama ozloglašenost. U cijelom terorističkom krajoliku, od vjerski inspiriranog terorizma do militantnog akceleracionizma, online zajednice oblikuju pojedince kroz osjećaj pripadnosti. Ideologija više ne djeluje sama, jer samo nasilje postaje dio samoidentifikacije. Motivacija je fluidnija, a putove radikalizacije znatno je teže prepoznati. To dovodi do novog krajolika u kojem je terorizam fragmentiraniji, prilagodljiviji i manje predvidljiv - upozorava Europol.