Hrvatska juri prema prijevremenim parlamentarnim izborima. Oni su najvjerojatniji, ali i najpošteniji epilog dosad najdublje političke krize. Kako živimo u vremenu iznimne političke dinamike, jako je nezahvalno prognozirati izborne rezultate. Pa ipak, neke su stvari vidljive.
SDP čvrsto drži rejting na nekih 30 posto, dok je HDZ u lošoj formi i polako mu se topi podrška koju uživa kod birača. Iako se trendovi do izbora mogu promijeniti, čini nam se razumnim pretpostaviti da bi nakon izbora prvu priliku da sastavi parlamentarnu većinu, a potom i novu Vladu, imao šef SDP-a Zoran Milanović.
No, bez obzira na to koliko široku predizbornu koaliciju (SDP, HNS, HSU, Laburisti, a možda još i IDS, HSS...) šef oporbe uspije složiti i bez obzira na eventualno dobar izborni rezultat, da formira saborsku većinu od 76 zastupnika, Milanović će se morati dobro oznojiti i nakon parlamentarnih izbora. Jer dvije najveće stranke – HDZ i SDP – više ne mogu računati da će vlast osvojiti bez dodatnih poslijeizbornih saveza. Iako se očekuje da bi Živi zid mogao ostvariti dobar rezultat, na njihove ruke ni Milanović ni bilo tko drugi ne smije računati. Oni su antisistemska stranka koja neće ni s kim dijeliti vlast.
Na krilima “razbijanja” Tomislava Karamarka, uz pametnu predizbornu kampanju u kojoj će “pecati” birače desnog centra, dakle i tradicionalne birače HDZ-a, Most ima realne šanse ponoviti odličan rezultat s lanjskih izbora. I tako ćemo nakon izvanrednih izbora vjerojatno gledati reprizu prošlogodišnje drame. Opet će biti teških pregovora, a glavni pregovarači opet će biti Božo Petrov i Zoran Milanović. Jer, doista je teško očekivati da će Petrov uopće i htjeti pregovarati s Karamarkom. HDZ ima šansu za pregovore s Mostom samo s nekim dramatično drukčijim novim liderom. Bilo bi podcjenjivački pretpostaviti da bi Milanović (u manjoj mjeri ovo vrijedi i za Petrova) dva puta u manje od godine dana propustio priliku zaključiti savez s Mostom i formirati Vladu.