Nakon četiri ruska udara u pet tjedana: Najveća ukrajinska čeličana bez proizvodnje

Nakon četiri ruska udara u pet tjedana najveća ukrajinska čeličana obustavila je proizvodnju. ArcelorMittal, jedan od najvećih svjetskih proizvođača čelika i vlasnik pogona u ukrajinskom Krivom Rihu, inače gradu gdje je rođen i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, objavio je da je nakon posljednjih napada zasad neće ponovno pokretati. O odluci je obavijestio i ukrajinsku vladu. U napadima je poginulo pet radnika, 17 ih je ranjeno, a kompanija očekuje otpis od oko milijardu dolara.

Krivi Rih radio je i nakon što je velik dio nekadašnje ukrajinske teške industrije već nestao s karte. Prošle je godine proizveo 1,7 milijuna tona čelika i 7,6 milijuna tona željezne rude, daleko manje nego prije pune ruske invazije, ali dovoljno da ostane najveća čeličana u zemlji. U kompleksu radi oko 12.500 ljudi, uz još 3500 vanjskih radnika, a ArcelorMittal od 2022. u ukrajinsku je podružnicu uložio više od 700 milijuna dolara u održavanje pogona, popravak štete i ponovno pokretanje proizvodnje nakon prekida.

Sada će dio zaposlenih ostati uz postrojenja, rudnike i ključnu infrastrukturu dok kompanija s vladom razgovara o budućnosti kompleksa. Sam podatak da se više čuva mogućnost proizvodnje nego proizvodnja govori dosta o tome što se dogodilo ukrajinskoj metalurgiji. Zemlja je 2013. imala nominalni kapacitet od 42,5 milijuna tona čelika godišnje; ove godine ostalo je oko osam milijuna. Mariupolj, nekada jedno od središta industrije, okupiran je, drugi pogoni su uništeni ili rade daleko ispod nekadašnjih kapaciteta. Prije rata čelik je činio oko 15 posto ukrajinskog izvoza. Krivi Rih pritom nije samo čeličana koja će nedostajati u izvoznim statistikama. Riječ je o integriranom kompleksu s vlastitim rudnicima željezne rude i proizvodnjom od sirovine do gotovog čelika.

Njegov zastoj stiže i do Europe, glavnog tržišta za velik dio ukrajinske robe, baš u trenutku kada se europske čeličane same nose sa skupom energijom, slabijom potražnjom i pritiskom uvoza. Ruski udari posljednjih mjeseci sve češće pogađaju upravo infrastrukturu koja Ukrajini omogućuje da nastavi proizvoditi i izvoziti: tvornice, željeznicu, skladišta, luke i energetiku. Moskva ih opisuje kao ciljeve povezane s ukrajinskim vojnim sustavom. U Krivom Rihu posljedica je vrlo konkretna: visoke peći stoje, a radnici ostaju uz pogon koji zasad ne proizvodi čelik.

Video: Pixsell