Nakon što su objavljeni rezultati vještačenja ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću, koji su pokazali prisutnost niza štetnih tvari u vodi nizvodno od lokacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pojasnio je moguće zdravstvene rizike te iznio preporuke građanima. U nalazima povezanima s istragom USKOK-a utvrđene su povišene koncentracije više tvari, među kojima su PFAS spojevi, poznati i kao 'vječne kemikalije', te bakar, cink, olovo i antimon. Objavljeni podaci izazvali su zabrinutost među stanovnicima Gospića, posebno zbog pitanja mogućeg utjecaja onečišćenja na zdravlje, javlja N1.
Iz HZJZ-a poručuju da prate dostupne informacije te, u okviru svojih nadležnosti, sudjeluju u procjenama mogućih posljedica za stanovništvo u suradnji s drugim državnim i lokalnim institucijama. 'U situacijama kada nadležna lokalna tijela, temeljem svojih terenskih uvida i provedenih mjerenja, zatraže dodatnu stručnu procjenu ili izradu javnozdravstvenih preporuka, HZJZ će iste izraditi utemeljeno na dostupnim podacima i u koordinaciji s ostalim relevantnim institucijama', naveli su. Dodaju da eventualne dodatne mjere zaštite ovise o procjeni stvarne izloženosti stanovništva. Ako se utvrdi da su potrebne, javnost će o njima, poručuju, biti pravodobno obaviještena, prenosi Katarina Plantak za N1.
Kada je riječ o mogućim posljedicama, iz HZJZ-a naglašavaju da sama prisutnost određene štetne tvari u okolišu ne znači automatski i zdravstveni rizik za ljude. Ključni su koncentracija, trajanje i način izloženosti, kao i zdravstveno stanje i osjetljivost pojedinca. Dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima povezuje se, među ostalim, s promjenama razine kolesterola i jetrenih enzima, slabijim imunološkim odgovorom te nižom porođajnom masom.
Posebnu pozornost zahtijeva i olovo, kumulativno toksičan metal koji može negativno djelovati na živčani, krvotvorni, bubrežni i krvožilni sustav. Među najosjetljivijim skupinama su mala djeca, trudnice i plod u razvoju. Dugotrajna ili dovoljno visoka izloženost antimonu može imati štetne učinke prvenstveno na probavni i dišni sustav. Bakar i cink, iako su potrebni za normalno funkcioniranje organizma, u prevelikim količinama također mogu izazvati zdravstvene probleme. 'Za procjenu konkretnog rizika za stanovništvo potrebno je, osim koncentracija u okolišu, poznavati i stvarnu razinu izloženosti ljudi', naglasili su iz HZJZ-a.
Dok nadležne službe nastavljaju postupanje, građanima se preporučuje da ne ulaze na područje odlagališta te da ne diraju niti premještaju otpad ili onečišćeno tlo. Posebno upozoravaju da djeci i kućnim ljubimcima treba onemogućiti pristup lokaciji. Trebalo bi izbjegavati i aktivnosti koje bi na području odlagališta mogle podizati prašinu.
Iz HZJZ-a pritom naglašavaju važnu razliku – pronalazak štetnih tvari u podzemnoj vodi ne znači automatski da je onečišćena i voda koja građanima stiže kroz javni vodoopskrbni sustav. 'Vodu iz javne vodoopskrbe potrebno je koristiti u skladu sa službenim obavijestima isporučitelja vodnih usluga i nadležnih tijela', poručili su iz HZJZ-a. Za procjenu eventualnih dodatnih zdravstvenih mjera bit će potrebna koordinacija više nadležnih institucija i daljnje praćenje situacije na terenu.