Najveća europska luka, Rotterdam u Nizozemskoj, poduzima konkretne korake kako bi se pripremila za potencijalni oružani sukob u Europi. U suradnji s lukom Antwerpen, planira reorganizaciju prostora i infrastrukture kako bi mogla prihvatiti vojni teret te osigurati nesmetan protok civilne i vojne logistike u slučaju rata.
Boudewijn Siemons, izvršni direktor Lučke uprave Rotterdama, potvrdio je za Financial Times da postoji aktivna koordinacija sa susjednom belgijskom lukom. „Nije svaki terminal prikladan za rukovanje vojnim teretom. Ako bi došlo do potrebe za velikim vojnim transportima, oslonili bismo se na Antwerpen i druge europske luke kako bi preuzele dio opterećenja. Sve više surađujemo, a sve manje se promatramo kao konkurenti“, istaknuo je Siemons.
Rotterdam godišnje obradi oko 436 milijuna tona robe i ugosti više od 28.000 brodova iz mora te preko 90.000 riječnih plovila, najviše iz Njemačke i srednje Europe. Antwerpen, druga po veličini luka u Europskoj uniji, godišnje preradi 240 milijuna tona tereta, a već je godinama logistički centar za američke vojne trupe stacionirane u Europi.
Ove aktivnosti dio su šireg vala vojnih i obrambenih priprema diljem Europe. Europska unija paralelno razvija planove za vlastitu obrambenu samodostatnost vrijedne do 800 milijardi eura, što uključuje i formiranje strateških zaliha, sve kao odgovor na potencijalnu prijetnju iz Rusije, ali i zbog pritiska SAD-a pod vodstvom Donalda Trumpa da Europa više sama ulaže u svoju sigurnost.
Nizozemska je već najavila da će, u skladu s ciljevima NATO-a, povećati obrambene izdatke na 5% BDP-a. U svibnju je nizozemsko Ministarstvo obrane zatražilo od Rotterdama da osigura dodatne prostore za prihvat brodova s vojnim zalihama. Prema riječima Siemonsa, očekuje se da će nekoliko puta godišnje jedan ili više brodova biti usidreno uz obalu na više tjedana, a kontejnerski terminal u luci ostaje jedina točka gdje se sigurno može prebacivati streljivo s broda na brod.
Rotterdam će u sklopu priprema ugostiti i redovite vojne vježbe, iako luka nikada nije imala posebno pristanište za vojnu opremu – čak ni tijekom Hladnog rata. Za razliku od nje, Antwerpen već sada redovito prima američke vojne zalihe. Novi glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, u lipnju je upozorio da postoji realna mogućnost ruskog napada na neku od članica Saveza do 2030. godine. Luka Rotterdam već je osjetila posljedice narušenih odnosa s Moskvom – otkako su uvedene europske sankcije, promet je pao za osam posto. Siemons to vidi kao upozorenje i poziva europske države da stvaraju rezerve ključnih sirovina, ne samo nafte.
„Imamo rezerve nafte, ali nemamo slične mehanizme za plin, bakar, litij ili grafit. A to su ključni resursi za funkcioniranje suvremenog društva. Trebamo razmišljati šire o strateškoj otpornosti – koliko je društvo spremno odgovoriti na velike šokove? To postaje sve važnije kako svijet postaje sve nestabilniji“, naglašava Siemons.
Zbog razvijenih distribucijskih mreža, područja oko luka idealna su za smještaj strateških zaliha. Dio nizozemskih rezervi nafte već se čuva u Rotterdamu, a Europska komisija uskoro bi trebala predstaviti i širu “strategiju zaliha” koja će uključivati hranu, vodu, medicinske potrepštine, ključne sirovine, energetsku opremu i skloništa.
nista nam se ne desava sto nismo zasluzili