Glumio ga je Leonardo DiCaprio i za tu ulogu dobio tako dugo iščekivani Oscar. On sam bio je najpoznatiji traper Divljeg zapada i čovjek zbog kojeg je nastao izraz “pričati lovačke priče”. Jer priča o Hughu Glassu, a pogotovo o famoznom događaju koji se odigrao prije točno dva stoljeća, na ljeto 1823. godine, zaista zvuči svakako samo ne – istinito. A ona je doista do te mjere nevjerojatna da je redatelj Alejandro G. Inarritu snimajući film “Povratnik”, koji se temelji na najpoznatijoj pustolovini iz Glassova života odlučio izbaciti neke od istinitih detalja jer su izgledali toliko suludo da nitko ne bi povjerovao u njih. Prije nego što ga je napala 200 kilograma teška ženka grizlija, Hugh Glass bio je relativno nepoznat traper, lovac, pustolov i – pirat. Nije sasvim sigurno ni kada se rodio, on sam je za sebe govorio da je na svijet došao 1783. godine negdje na području američke savezne države Pennsylvanije.
Najpoznatiji traper Divljeg zapada i čovjek zbog kojeg je nastao izraz 'pričati lovačke priče'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Stomu vukova sa Ontarija.