'STIGLI SMO U OBEĆANU ZEMLJU'

Naftno čudo: Oživljavaju svoju ekonomiju na Mrtvoj kravi. Ovo su detalji

Foto: MARIANA NEDELCU/REUTERS
Rural Society's 138th annual exhibition, in Buenos Aires
Foto: JONATHAN ERNST/REUTERS
Argentine President Javier Milei visits Washington
Foto: ANGELA PONCE/REUTERS
FILE PHOTO: Swearing-in ceremony for Peru’s new president Keiko Fujimori
Foto: CRISTINA SILLE/REUTERS
La Libertad Avanza party closing rally ahead of the October 26 midterm elections, in Rosario
Foto: Alexander Villegas/REUTERS
FILE PHOTO: A drone view shows a shale gas flare in the Vaca Muerta formation outside the Patagonian oil and gas town Anelo
Foto: Leila Miller/REUTERS
Argentina's growth paradox: Shale riches rise as jobs disappear elsewhere
Foto: AGUSTIN MARCARIAN/REUTERS
FILE PHOTO: Oil pump jacks at Vaca Muerta in Argentina
26.08.2026.
u 11:45
Vaca Muerta, golemo nalazište nafte i plina u Patagoniji, središte je jednog od najvećih energetskih procvata u Latinskoj Americi
Pogledaj originalni članak

Argentina je dobila novu ekonomsku nadu duboko u patagonijskoj pustinji. Vaca Muerta (Mrtva krava), golemo nalazište nafte i plina u pokrajini Neuquén, postaje središte jednog od najvećih energetskih procvata u Latinskoj Americi. The New York Times u najnovijem reportažnom tekstu postavlja pitanje koje nadilazi sudbinu jedne naftne regije: može li Vaca Muerta doista promijeniti ekonomsku sudbinu Argentine? U Neuquénu se danas može vidjeti potpuno nova slika Argentine. Umjesto tradicionalnih slika plodnih ravnica i gauča, horizontom dominiraju naftne platforme, cjevovodi, spremnici i kamioni. U grad Añelo, epicentar naftnog procvata, pristižu radnici iz cijele zemlje, privučeni plaćama koje su među najvišima u argentinskom privatnom sektoru. Jedan od radnika koje je intervjuirao New York Times sažeo je atmosferu riječima: "Llegamos a la tierra prometida" – "Stigli smo u obećanu zemlju."

Razmjeri potencijala su golemi. Vaca Muerta sadrži četvrte najveće svjetske rezerve nafte ispod škriljevca i druge najveće rezerve plina iz škriljevca. Argentina danas proizvodi više od 850.000 barela nafte dnevno, dok je prije deset godina proizvodila oko 500.000 barela. Proizvodnja iz Vaca Muerte 2025. dosegnula je 600.000 barela dnevno. Još je važnije to što se time mijenja argentinska energetska bilanca. Zemlja je od kroničnog energetskog deficita stigla do suficita, a nafta je ove godine prvi put pretekla sojinu sačmu kao vodeći izvozni proizvod. Argentina je 2025. ostvarila rekordnih 11,1 milijardu dolara energetskog izvoza, dok se za 2031. spominje čak 50 milijardi dolara godišnje.

Upravo na tom potencijalu temelji se velik dio ekonomske strategije predsjednika Javiera Mileija. Njegova vlada nastoji privući strani kapital poreznim poticajima, deregulacijom i jednostavnijim pravilima za izvoz. Ulaganja u nove naftovode, terminale i projekte ukapljenog prirodnog plina trebala bi omogućiti da se golemi resursi Vaca Muerte pretvore u stabilan dotok dolara – ono što je Argentini desetljećima nedostajalo. Reuters navodi da bi samo razvoj nafte, LNG-a i transportne infrastrukture do 2031. mogao privući oko 130 milijardi dolara ulaganja.

No iza euforije postoje ozbiljna pitanja. Naftna industrija zahtijeva velika ulaganja i ne stvara onoliko radnih mjesta koliko bi se moglo očekivati od gospodarskog procvata takvih razmjera. Vaca Muerta može donijeti goleme prihode od izvoza, ali ostaje otvoreno pitanje koliko će se tog bogatstva preliti na ostatak zemlje. The New York Times upravo u tome vidi jednu od najvećih nepoznanica argentinskog "naftnog čuda". Postoje i socijalne i okolišne dvojbe. Razvoj nalazišta mijenja život lokalnih zajednica, uključujući domorodačko stanovništvo. Mileijeva Argentina zato danas gleda prema Mrtvoj kravi s nadom da se ondje ne rađa samo novi energetski sektor nego i nova gospodarska era. 

Video

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Sidewinder
Sidewinder
15:23 26.08.2026.

Fali njima odgovornost, rad i disciplina. Kad to savladaju doći će bolji dani.

NO
Normalniživot
13:03 26.08.2026.

Postoje i socijalne i okolišne dvojbe? Tu sam prestao čitati