Gestapo, tri sloga od kojih je 12 godina drhtala Njemačka, a zatim i cijela Europa. Agenti koji su djelovali pod plaštem te "firme" progonili su stotine tisuća ljudi, a milijuni ljudskih bića trpjeli su pod njihovim udarcima ili su umrli od njihove ruke i ruke njihove braće SS-ovaca. Ta njemačka politička policija bila je središnji i glavni stup nacionalsocijalističke države i nikad, ni u jednoj zemlji, ni u kojem razdoblju, nijedna organizacija nije postala tako sveobuhvatna i moćna niti je postigla "savršenstvo" u radu i činila takve strahote svom narodu i drugima kao krvava uvertira nezamislivih ratnih i drugih zločina tijekom Drugog svjetskog rata. Formirana prije 93 godine, točnije, 26. travnja 1933., ova organizacija svoje ime duguje njemačkom akronimu za Geheime Staatspolizei, odnosno tajnu državnu policiju koja je djelovala za vladavine nacionalsocijalizma, a svoje korijene vuče iz pruske tajne policije.
Nacistička 'tvornica straha' kao opomena
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Imaju svoje sljedbenike i u nekim današnjim državama, poput današnje Rusije, Srbije, s tim da je u svoje vrijeme i Jugoslavija imala udbu.