Idemo u birtiju! Ne natrag u ovu birtiju iz koje ste možda upravo izašli, ili u koju ćete večeras ući, čak ni u onu u kojoj ovaj tekst čitate, već u – zagrebačku birtiju prije 130 godina... Idemo virnuti što se pilo u Frankopanskoj? Zašto su se u hotelu u Vlaškoj vadili mačevi i sablje za dvoboje te pozivali doktori da suparnicima sa šanka stoje u kutu? Kome su konobarice sjedile u krilu? Dakako, idemo vidjeti i što se odvijalo iza zavjesa gostionica, u koje su dame noći pozivale omamljene Zagrepčane lelujavog hoda... Autori nesvakidašnje izložbe "Gutljaj prošlosti – Stare zagrebačke kavane, krčme i gostionice (1887. – 1939.)", Kristian Strukić, Tanja Kocković Zaborski i Tomislav Anić, a koja se odnedavno sve do sredine ožujka 2026. može pogledati u Muzeju grada Zagreba, je za Nedjeljni Večernji pomoglo vjerno konstruirati priču o događanjima iza zatvorenih vrata... Gotovo dvije godine proučavali su materiju, listali preko tisuću starih novina, od crne kronike do ugostiteljskih biltena pa nadalje, ne bi li se vratili u to doba... Pa da vidimo.
– Brojne zagrebačke ulice imale su neku vrstu lokala - kavanu, krčmu, gostionicu, itd. U Zagrebu prije 125 godina živi oko 60.000 stanovnika, a prema statističkim podacima bilo je oko 650 mjesta za "okrijepu" – govori autor Kristian Strukić, muzejski savjetnik u Muzeju grada Zagreba pa nastavlja: – Iskuhači jela, svratištari, vinotočari, gostioničari, rakijaši, kavanari, kavotočari, krčmari i ukoničavatelji, tako su se dijelili. Uostalom, povijest ugostiteljskih objekata svojevrsna je povijest svakodnevice, ali povijest promatrana iznutra.
Na šanku u Gundulićevoj dogovarao se obračun sabljama, a konobarice bi se pobrinule da gosti kući odu praznih džepova
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mladen Grdović: 'Moj odnos s bivšom suprugom Brankicom za mene je povijest, a budućnost je oprez'
U utorak, 9. prosinca u 20 sati na YouTube kanalu Večernjeg lista pogledajte novo izdanje naše emisije "Show na kvadrat", a gost je legendarni Mladen Grdović. U nastavku pročitajte samo djelić ekskluzivnog razgovora s ovim neponovljivim i karizmatičnim glazbenikom.
Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara
Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.
Zbog slomljene ruke i helikoptera, trošak liječenja više od 7000 eura
U slučaju težih ozljeda, kako bi se stradalom pružila brza i odgovarajuća pomoć, često su zbog nepristupačnog terena nužne helikopterske ekipe
Lažni antifašisti crvenu zvijezdu vade samo kad je zgodna za selfije skrivajući se iza nje dok pljuju žutu
Privremeni revolucionari, sezonski humanisti i profesionalni ogorčenici, svi u jednoj koloni, povijest, pa i onu noviju, preuređuju u kulisu za osobni bijes.
Posjetili smo Kirgistan, srednjoazijsku zemlju koja je prva otišla iz SSSR-a, ali se još nije riješila ruskog utjecaja
Više od polovice stanovništva Kirgistana mlađe je od 25 godina i ta je stopa nataliteta najveće bogatstvo države