Hrvatska od početka primjene razmjernog izbornog sustava provodi neustavne parlamentarne izbore, a hrvatski političari i političarke tijekom čitavog tog razdoblja nisu pokazali spremnost da navedene probleme otklone reformom izbornog zakonodavstva, zaključeno je to jučer na konferenciji za medije u GONG-u povodom predstavljanja analize pod nazivom "Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?", koju je za Gong izradio profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Goran Čular.
- Do 2016. nije se potvrdilo da nejednakost biračkoga prava utječe na izglede pojedinih stranaka da formiraju Vladu. Minimalne razlike u stranačkoj strukturi parlamenta niti jedne godine ne bi ništa bitnije promijenile u procesima formiranja vlada. Međutim, nakon posljednjih izbora 2020. po prvi put nejednakost biračkoga prava neposredno je utjecala na izglede stranaka za formiranje Vlade. Gubitkom jednog mandata HDZ-a i jednog njihova poslijeizbornog koalicijskog partnera NS-R, vladajućoj koaliciji, koja obuhvaća točno 76 zastupnika, nedostajala bi u tom slučaju dva mandata za formiranje Vlade - pojasnio je Čular.
Iz navedene analize proizlazi da je u sedam prethodnih izbornih ciklusa nepravedno raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta, što je gotovo pola jednog saziva Sabora. Kada bi saborski mandati bili razmjerni broju registriranih birača i biračica, najveći gubitnik bila bi tako IV. izborna jedinica koja bi tijekom proteklih sedam izbornih ciklusa izgubila čak 13 mandata. Najviše bi pak profitirale IX. i X. izborna jedinica, koje su bile zakinute za 11, odnosno osam mandata. Prema GONG-ovoj simulaciji, na posljednjim izborima u Sabor ne bi bio izabran Radimir Čačić, ali bi zato ušao Mile Kekin.
- GONG smatra da je postojeće izborno i referendumsko zakonodavstvo zapušteno. Unatoč brojnim manjkavostima, ali i našim dugogodišnjim naporima da ukažemo na njih te da poboljšamo aktualnu situaciju, političke elite su okretale glavu od ove teme. Iz GONG-ove perspektive, upravo sada u vrijeme pandemije i borbe protiv korupcije, pitanje izbornog i referendumskog zakonodavstva jedno je od prioritetnijih za rješavati, i to zato jer se tiču unapređenja demokracije i sustava u kojem živimo. Prošla je Vlada u svom programu imala stavku reforme izbornog zakonodavstva, ali se ona nije dogodila. Ova je Vlada "izgubila" tu temu na svojoj agendi za iduće četiri godine. Izborne jedinice su prvi korak u unapređenju izbornog zakonodavstva, polazišna točka iz koje kreće daljnje zagovaranje demokratizacije političkog sustava - istaknuo je Berto Šalaj, također profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
- Ustavnom sudu smo pružili jedan tip argumenta prema njihovim pragmatičnim kriterijima koji dokazuje da raspodjela glasova u biračkim jedinicama utječe na izborni rezultat - naglasio je Čular u nastavku pozivajući potom političke stranke na konsenzus te pristanak na GONG-ov prijedlog u kojem i dalje ostaje 10 izbornih jedinica, a linije izbornih jedinica slijede granice županija. Iznimke bi bile tek Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
- GONG smatra da je ovo prilika zbog tipa pitanja koje je nadstranačko i u interesu svih građana i građanki, da se postigne široki politički i društveni konsenzus. Predlažemo da odgovorni za ovo pitanje ne budu niti Vlada niti Sabor nego Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav - kazao je Čular, dok je izvršna direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet na kraju zaključila kako za razliku od hrvatske političke elite, GONG ustavna načela o političkoj jednakosti građana, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od kamena temeljaca demokratskog političkog sustava te zato i želi pokrenuti javnu i stručnu raspravu o problemu izbornih jedinica.
Gongu je odzvonilo kad je zelic uso u spd.