Toplinski valovi posljednjih godina sve su intenzivniji diljem Europe, no stanovnici hrvatskog otoka Raba tvrde da rješenje nije novo. Kažu da se već generacijama prilagođavaju visokim temperaturama zahvaljujući načinu gradnje, organizaciji svakodnevice i običajima koji im pomažu da lakše podnesu ljetne vrućine.
Rab, jedan od najslikovitijih jadranskih otoka, poznat je po srednjovjekovnoj jezgri, uskim kamenim ulicama i tradicionalnim kamenim kućama koje i danas pružaju prirodnu zaštitu od ljetne žege. Stanovnici ističu kako se dnevni raspored oduvijek prilagođavao vremenskim prilikama. Poslovi na otvorenom obavljaju se u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, dok se najtopliji dio dana provodi u zatvorenim prostorima ili u hladu.
O njihovom genijalnom triku protiv vrućina rapisao se čak i portal Euronews, koji spominje turističku vodičicu Kristinu Maskarin koja govori kako je današnje dugotrajno sunčanje zapravo relativno nov običaj. Dodaje da su se stanovnici Raba tradicionalno klonili izravnog izlaganja suncu tijekom najtoplijeg dijela dana te su aktivnosti planirali u razdobljima kada temperature nisu bile tako visoke.
Važnu ulogu ima i arhitektura staroga grada. Mnoge kuće građene su tako da i bez klimatizacijskih uređaja ostaju ugodno svježe tijekom ljeta. Tijekom dana zatvaraju se drvene škure kako bi spriječile ulazak topline, a prozori se otvaraju tek navečer, kada svježiji zrak može rashladiti unutrašnjost. Osim kuća, prirodnoj zaštiti od vrućine pridonosi i sam raspored ulica. Uske kamene uličice projektirane su tako da tijekom većeg dijela dana stvaraju hlad, omogućujući stanovnicima i posjetiteljima kretanje bez dugotrajnog izlaganja jakom suncu.
Izgleda da Rab ima ekskluzivu obzirom da nigdje na Jadranu nisam vidio kuće debelih zidova sa škurama na prozorima. A pričao mi je barba iz jednog primorskog mjesta da su oni u vrijeme njegove mladosti spavali do podne pa bi u jedan otišli u polje.