Energetska učinkovitost

Most želi ugraditi mikrosolare i najugroženijim građanima

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Most želi ugraditi mikrosolare i najugroženijim građanima
24.01.2018.
u 14:33
Porazna je činjenica da se u posljednjih deset godina tek 115 osoba u Hrvatskoj priključilo na fotonaponski sustav, iako građani godišnje izdvajaju milijardu kuna za obnovljive izvore energije, kaže Petrov
Pogledaj originalni članak

Most nezavisnih lista uputio je danas u e-savjetovanje svoj prijedlog Zakona o mikrosolarima kojim žele poticati energetsku neovisnost te riješiti problem energetskog siromaštva za najpotrebitije. Svi Mostovi prijedlozi koji su posljednjih mjeseci upućeni u proceduru, a svi novi prijedlozi koji su još u pripremi, na tragu su Mostove želje da Hrvatsku naprave kvalitetnijom kako bi mladi ostajali živjeti u njoj, naglasio je čelnik Mosta Božo Petrov.

- Porazna je činjenica da se u posljednjih deset godina tek 115 osoba u Hrvatskoj priključilo na fotonaponski sustav, iako građani godišnje izdvajaju milijardu kuna za obnovljive izvore energije. Država dodatno na to izdvaja još pola milijarde – kaže Petrov te dodaje kako bi se primjenom ovog zakona, osim rješavanja energetskog siromaštva, i poduzetnici napravili konkurentnijim na tržištu,a pomoglo bi se i nacionalnom sektoru energetike. Jedini tko bi eventualno bio na gubitku ovim zakonom jesu uvoznici energije, poručuju iz Mosta.

Županijski vijećnik Mosta i bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić smatra da bi ovaj zakon na kojem se dugo radi u suradnji sa strukom i strukovnim udrugama mogao biti mala energetska revolucija. Podsjeća da građani plaćaju 10,5 lipa mjesečno za obnovljive izvore energije, od čega malo tko trenutno ima koristi.

- Država i županije godišnje daju 200 milijuna kuna za ogrjev za drva ili u novcu za najsiromašnije građane. Zahvaljujući našem prijedlogu, smatramo da bi država za taj novac svake godine mogla ugraditi 6500 do 7000 mikrosolara najugroženijim građanima i time bi trajno riješila problem energetskog siromaštva – objašnjava Čikotić. S obzirom na to da u Hrvatskoj postoje tvrtke koje se bave proizvodnjom mikrosolara, time bi se, naglašava, poticao gospodarski rast, a i država bi preko toga ubirala veći PDV.

Čikotić smatra da je na ovom području dosad profitirala samo "klijentelistička klika, jer su ministarstva kvote dijelila po kumskim i stranačkim linijama". Ovo, nastavlja, otvara prostor i HEP-u da se odmah uključi u cijelu priču, mikrosolari se mogu stavljati i na stambene zgrade za rasvjetu zgrade i lift.

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović smatra da se ovim povećava šansa za stvaranje održive budućnosti Hrvatske, ali ide ka smanjenju emisije stakleničkih plinova, a zastupnik Mosta Tomislav Žagar je dodao kako ovo posebno može pomoći siromašnima u Sloveniji, kao i poljoprivrednicima.

Dok je Hrvatska 2016. fotonaponskim postrojenjima proizvodila 50,3 Mwp energije, susjedna Slovenija je proizvodila 259 Mwp, a Njemačka čak 41.340 Mwp.

Mostovci su zaključili kako u dosadašnjoj energetskoj politici u Hrvatskoj, obnovljivi izvori energije, a posebno sunce, nisu nikada doživjeli ozbiljniju pažnju te su i HDZ i SDP potpuno zanemarili ovaj segment. Primjena zakona značajno doprinosi obvezama koje je Hrvatska kao dio EU preuzela, a to je potpisivanje Pariškog sporazuma, prema kojem se staklenički plinovi moraju smanjiti za 40 posto do 2030. godine, kazali su.

Prijedlog zakona je posebno namijenjen malim kupcima električne energije, građanima, malim i srednjim poduzetnicima koji upravljaju cijenom energije i svojom energetskom budućnošću, što je važan korak prema energetskoj neovisnosti, a protiv energetskog siromaštva. Mali i mikro poduzetnici bi u propisanim administrativnim rokovima od 15 dana dobili mogućnost izmjene svojih elektroenergetskih uvjeta. Napokon bi se administrativni aparat smanjio u korist poduzetnika i oni bi mogli samostalno, a jednostavno upravljati svojom potrošnjom energije, za vlastite potrebe.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

AN
ante555
00:55 25.01.2018.

Dok ste bili u vladi, mostići, bavili ste se foteljama i uhljebljivanjem a sad prodajete maglu.

AM
AMD------------------------
16:26 24.01.2018.

tko vam upravlja razumom,vi koji pljujete po mostu ? vise ce biti,da je degenericnost na djelu.

Avatar kravata
kravata
16:01 24.01.2018.

Upropastili su most i hrvatsku sa svojim nenormalnim stavom u vladi ma nije ni zamjerit kobila sa vise gospodara brzo krepa tako je zavrsio i most u vladi a sad imaju ime most a mosta nigdje.