Moguće prijave u više srednjih škola, nema selidbe zbog ocjena...

Elektronički imenici i upisi u srednju školu, novi programi u gimnazijama, građanski i zdravstveni odgoj, licenciranje ravnatelja, prisiljavanje sveučilišnih profesora na mirovinu, programski ugovori sa sveučilištima, obavezan vrtić..., žestoko je najavio promjene u obrazovnom sustavu Željko Jovanović, ministar obrazovanja i znanosti. Od iduće školske godine uvest će se strukovne gimnazije – ekonomska, turistička i tehnička – čiji će programi biti eksperimentalni. Namjera je, objašnjava pomoćnica ministra Ankica Nježić, da fokus bude "na učenju kako učiti i razvijati sposobnosti, a ne na dobivanju ocjena". Umjesto krutih nastavnih programa, učiteljima će se dopustiti sloboda da odrede opterećenost djeteta u školi i kod kuće. Jovanović je odlučio stati na kraj i zloupotrebi preseljenja iz jedne škole u drugu. Đaci će moći promijeniti školu do 31. ožujka, ako promijene i adresu stanovanja.

– Preseljenje se zloupotrebljavalo i učenici s lošim ocjenama su se potkraj školske godine ispisivali iz škole i upisivali u drugu, najčešće privatnu, gdje bi u samo nekoliko dana ispravili sve negativne ocjene i uspješno završili taj razred – piše u odgovoru A. Nježić.

Kvartovske škole

Ukinut će se ograničenje da se učenici mogu prijaviti u samo jednu srednju školu. Od ove će se godine budući srednjoškolci elektroničkim putem moći prijaviti u više škola. Trenutačno traje priprema elektroničkih prijava, čime se želi administracije rasteretiti i škole, i učenike, i roditelje. Istodobno će se, zbog velikog interesa škola, uvesti i elektronički imenici gdje god je to moguće. Najesen će početi pilot-projekti po županijama u kojima će se krenuti u uvođenje obveznoga jednogodišnjeg predškolskog obrazovanja. Ministarstvo priprema građanski i zdravstveni odgoj koji bi u program ušli sljedeće školske godine. Namjera je da se kroz zdravstveni odgoj đake uči o spolno prenosivim bolestima, štetnosti alkohola i droga te o nasilju u društvu i među mladima. Kroz građanski odgoj cilj je djecu osvijestiti kao građane te ih naučiti toleranciji prema drugima i funkcioniranju demokratskog društva. Osnovnim školama će građanski odgoj biti ugrađen u nastavu, dok će srednje škole moći odlučiti žele li ga kao samostalni predmet ili kao dio nekih drugih. Ravnatelji uskoro više neće moći raditi bez licencije, no još se radi na pravilniku koji će urediti uvjete za stjecanje te isprave. U Ministarstvu upozoravaju da učitelji, nastavnici i stručni suradnici moraju svakih pet godina obnavljati licenciju za rad i dokazati da su osposobljeni za posao, dok sada ravnatelji nemaju nikakvu obvezu. Ravnateljica VII. gimnazije Ljilja Vokić ne vidi smisao većine Jovanovićevih promjena, ali ga podupire u zabrani prelaska iz jedne škole u drugu.

– Pozdravljam tu njegovu odluku! I predlažem mu da propiše da djeca u osnovnu školu moraju ići u svojoj četvrti. Ovako je u jednoj školi 15 đaka, a u drugoj gužva. Za ravnatelje ne znam što mogu uvesti jer već postoje uvjeti, potrebno je samo da se ravnatelji tehnološki usavršavaju. Zdravstveni odgoj već provodimo kroz satove razredne zajednice – kaže Vokić.

U visokom obrazovanju ministar Jovanović je odlučio da će ograničiti rad profesorima na 65 godina. Želi tako dati priliku znanstvenim novacima da se zaposle. Sa sveučilištima će potpisati trogodišnje programske ugovore kroz koje bi sveučilišta dobila novac za provođenje strategije koju imaju u tome razdoblju.

Kritika sveučilišta

No i jedno i drugo je loše rješenje, poručuje Ksenija Turković, prorektorica na Sveučilištu u Zagrebu.

– Zabrinjava nas što se manjak novca rješava kroz zakonske reforme, bez analize posljedica. Kadrovska politika se ne smije tako provoditi, već se mora voditi računa o kvaliteti obrazovanja. Za programskim ugovorima vapimo, no neprovedivi su. Za njih je potrebna nacionalna strategija, država mora dati smjernice u kojem pravcu se želi razvijati da bi sveučilišta napravila plan koji kadar obrazovati. Potreban je i novac, a ni njega nema – poručuje prorektorica K. Turković.