Ne odustanu li vladajući od povezivanja izbora predsjednika Vrhovnog suda s tri suca Ustavnog suda, nije isključeno da će lijeva oporba odustati od daljnjih pregovora. U tom slučaju, kaže izvor iz vrha SDP-a, teško da će biti smisla dalje pregovarati budući da oporba na povezivanje nikada neće pristati. I dok se čeka što će na tu temu kazati premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković, nakon sjednice vodstva HDZ-a i sjednice Nacionalnog odbora u vrhu SDP-a ponavljaju kako su se na prošlom sastanku dogovorili da bi na idućem sastanku, dođe li do njega, timovi trebali predstaviti one kandidate za ustavne suce koji su im prihvatljivi, odnosno izbaciti s liste kandidate koji su im potpuno neprihvatljivi. To znači da bi se idući potencijalni set pregovora mogao voditi o znatno manjem broju kandidata, a što bi i jednoj i drugoj strani dalo prvu predodžbu o tome postoji li uopće ikakva šansa da dogovor oko ustavnih sudaca bude postignut.
Što će biti s pregovorima između vladajućih i oporbe, zanima i šefa saborskog Odbora za pravosuđe, Mostova Nikolu Grmoju, koji kaže kako je lijeva oporba "u talu" s HDZ-om. – Pogriješili su što se nisu odmaknuli od Milanovićeve kandidatkinje za čiji izbor nisu ni potrebni i što su pristali na pregovore s HDZ-om o povezivanju izbora ustavnih sudaca i šefa Vrhovnog suda, i to na isti dan kada je bila sazvana sjednica Odbora za pravosuđe. Što oni rade, meni nije jasno – kaže Grmoja.
Na ljevici uvjeravaju da neće pristati na povezivanje izbora ustavnih sudaca sa šefom Vrhovnog suda. Jer smatraju da je to protuustavno. Potencijalno, kada bi se provelo takvo kadroviranje, ono bi moglo imati i puno dalekosežnije posljedice. Naime, kako se biraju suci u Hrvatskoj, prati se i u Europskoj uniji. Sud Europske unije uostalom za neke je druge članice već utvrdio kako im sudovi nisu nepristrani i neovisni. Je li otvoreno nuđenje "političke trgovine" igranje vatrom u smislu da bi danas-sutra hrvatski građani, npr. nezadovoljni presudama Vrhovnog i Ustavnog suda mogli na Sudu za ljudska prava te iste presude pokušati osporavati, ključno je pitanje? Ugledni odvjetnik Veljko Miljević kaže kako se to može dogoditi.
– Ako se krene od izjednačenosti tri grane vlasti i iako izvršna vlast postaje toliko nadređena drugima, onda se to može dovoditi u vezu. Povezivanje izbora ustavnih sudaca i šefa Vrhovnog suda, takav stav, pokazuje da imamo slabije djelovanje pravosuđa. Plenković je mudar i inteligentan, ali puno sam puta kazao – do prava ne drži. Nije on nadređen šefu Vrhovnog suda. Oni su izjednačeni po Ustavu – naglašava Miljević.