MMF traži rekonstrukciju i ozbiljnost vlasti u BiH

Žurnu rekonstrukciju političke vlasti u BiH, smanjenje prevelikog administrativnog aparata, koji pojede skoro 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) proračuna, traži i Međunarodni monetarni fond (MMF). Daytonskim mirovnim sporazumom, stoji u izvješću MMF-a, “formirana su dva entiteta s jakom autonomijom, RS-om i hrvatsko-bošnjačkom Federacijom, koja je opet podijeljena na 10 uglavnom etničkih županija. Iznad svega toga stoji i skupa središnja državna vlast s ograničenim mandatom.

Smanjiti administraciju
Ovakva struktura, prema njihovoj ocjeni, “dovodi do umnažanja mnogih funkcija domaće politike i smanjuje suradnju između svih razina vlasti”.

Žurno smanjenje administracije u BiH je prijeko potrebno, dodaju MMF-ovci, jer je ovdašnja ekonomija u takvim okolnostima jako ranjiva, a pogotovo u razdoblju kad prijeti globalna financijska kriza.

Uz konstataciju kako Bosna i Hercegovina u stvaranju povoljnije poslovne klime i privlačenja stranih ulaganja debelo zaostaje za drugim zemljama u regiji, MMF procjenjuje kako će najnovija financijska kriza, koja se iz SAD-a preselila u Europu, samo dodatno usporiti i gospodarski razvoj.

Pogoršanje financijskog stanja europskih banaka koje su aktivne u Bosni i Hercegovini, značit će ujedno i usporavanje kretanja države prema ujedinjenoj Europi.

MMF-ovci su se dotaknuli i pitanja privatizacije koja je, kažu, neujednačena, dok tržište rada karakterizira visok postotak nezaposlenosti (23 posto radne snage bez posla) i niske stope participacije.

Osim kompleksnog političkog sustava, MMF traži od vlasti na svim razinama osiguranje proračuna za 2009. kojim bi se osigurala fiskalna održivost.

Rezanje izdataka
To uključuje i rezanje novčanih izdataka u administracijskom sektoru. Plaće u javnom sektoru izravno utječu na ukupnu poziciju fiskalne politike i ostatka ekonomije.

Prema preporuci MMF-a, radi prevladavanja nimalo optimistične situacije koja se nad BiH nadvila zbog globalne krize, potrebno je restrukturiranje korporativnog sektora, uvođenje dinamičnijih poslovnih propisa i ojačavanje vladavine prava (reforma pravosudnog sustava). Odluke vlada na terenu trebaju biti učinkovitije.