Podaci o ovogodišnjim upisima na najmlađe hrvatsko sveučilište, onom u Slavonskom Brodu, donijeli su i nekoliko prilično neočekivanih trendova. Među 13 studijskih programa najveće zanimanje brucoša vlada za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Istodobno, za studije biotehničkog područja odlučio se vrlo mali broj mladih. Međutim, sveučilište koje ove godine slavi šestu obljetnicu nakon godina pada broja studenata uspjelo je preokrenuti taj trend.
Na prvu godinu studija ove su se godine upisala ukupno 333 studenta, što je 16 posto više nego lani kada je upisan 281 ‘’brucoš’’. Posebno iznenađuje interes za obrazovanje budućih odgojitelja. Studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja izvanredno su upisala čak 82 studenta, dok su ga redovnim putem upisale još 32 osobe. Time je, uz učiteljski studij i ekonomiju, riječ o jednom od programa čije su upisne kvote popunjene u cijelosti.
Rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu prof. dr. sc. Ivan Samardžić kaže kako ga takav interes veseli, tim više što se budući odgojitelji školuju u vremenu kada Hrvatska pokušava odgovoriti na dugogodišnji demografski problem. – Neobično, ali istinito je da su najzanimljiviji studijski programi rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Veselio bih ako to bude popraćeno i s puno novorođene djece – kaže Samardžić.
Istodobno, potpuno je drukčija slika je na biotehničkom području. Na studiju ekoinženjerstva i zaštite prirode ove je godine upisano samo devet “brucoša”. Rektor priznaje da mu nije jasno zašto mladi pokazuju tako malo interesa za poljoprivredu, zemlju i biotehnologiju, iako upravo ta područja, smatra, nude prostor za razvoj i zapošljavanje mladih obitelji. – Svjedoci smo da se mnogi vraćaju, osnivaju OPG-ove. Nijedan posao nije lagan, pa ni taj, ali važno je da ga radite sa srcem i da znate što želite – ističe.
Ohrabrujući je podatak da se višegodišnji negativan trend na slavonskobrodskom sveučilištu napokon zaustavio. U odnosu na 2024. godinu, broj studenata povećan je za 18 posto, što rektor smatra potvrdom da su se demografske i obrazovne mjere počele odražavati i na visoko obrazovanje.
Posebno ističe da su upisne kvote na ekonomiji, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te učiteljskom studiju popunjene 100 posto, a da bi, da je bilo više mjesta, interes studenata bio još veći. Strojarstvo je upisalo najviše redovitih studenata – njih 58, no upisna kvota je bila čak stotinu. Taj je zahtjevan studij još 16 studenata upisalo izvanredno. Sveučilište nastoji svoje programe stalno prilagođavati potrebama tržišta rada. – Programi se kontinuirano mijenjaju, nadopunjavaju i inoviraju, a posebna snaga naše ustanove ostaje STEM područje, uključujući strojarstvo, informatiku i informacijske tehnologije. Upravo ti studiji studentima omogućuju i dobre mogućnosti zapošljavanja još tijekom studija, a osobito nakon njegova završetka – istaknuo je rektor.