Ruska središnja banka u drugom tromjesečju 2026. zabilježila je 12,2 milijarde dolara novčanih tokova koje nije mogla smjestiti ni u jednu standardnu stavku platne bilance. Iznos je 8,7 puta veći nego u prva tri mjeseca godine, kada je ista kategorija iznosila 1,4 milijarde dolara, i najviši kvartalni podatak otkako regulator tu evidenciju vodi od 1994. Ni u kaotičnim devedesetima, ni u „debelim“ godinama kada je nafta prelazila sto dolara po barelu, ni u dosadašnjem tijeku rata, gospodarstvo nije u jednom tromjesečju izgubilo toliko deviza kroz neevidentirani odljev. Stari rekord od 8,3 milijarde dolara iz prvog tromjesečja 2009. sada je premašen gotovo za polovicu. Novac je knjižen pod stavkom „neto pogreške i propusti“. Središnja banka to službeno naziva statističkim odstupanjem, no ekonomist Dmitrij Polevoj podsjeća da se iza te rubrike često kriju neprijavljene transakcije i potencijalno skriveni bijeg kapitala. Riječ je o operacijama koje ne spadaju u uvoz, otplatu dugova ni investicije, pa ih regulator jednostavno ne zna, ili ne želi, svrstati.
Ako brojka zaista pokazuje neevidentirani odljev, posljedice sežu dalje od statistike. Novac koji napusti zemlju smanjuje ponudu stranih valuta na domaćem tržištu, može pritisnuti tečaj rublja i odvlači sredstva koja bi inače mogla ostati u ruskim ulaganjima. U istom tromjesečju izvozna zarada iznosila je 125,7 milijardi dolara, a trgovinski višak 38,3 milijarde. Nestalih 12,2 milijarde odgovara gotovo svakom desetom dolaru od izvoza i gotovo trećini cijelog trgovinskog suficita. Drugim riječima, znatan dio onoga što je zemlja zaradila vanjskom trgovinom u službenim knjigama jednostavno nestaje, piše TVP World.
Opseg te stavke obnovio je nagađanja da imućni Rusi u tišini izvlače imovinu. Bloomberg je u srpnju, pozivajući se na šest bogatih Rusa i izvore bliske milijarderima, opisao kako dio najbogatijih zbog usporavanja gospodarstva, stanja državnih financija i straha da će im država oduzeti imovinu već prebacuje milijarde dolara izvan zemlje. Dio odlazi u kriptovalute, zlato, inozemne nekretnine i privatne fondove. Kao odredišta izvori su navodili Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku, Cipar, Saudijsku Arabiju i zemlje Afrike.
Taj obrazac nije nov, ali tempo jest. Ranije ove godine središnja je banka već bilježila nagli rast prijenosa ruskih kućanstava na inozemne brokerske račune, koji su u jednom razdoblju premašivali pola milijarde dolara mjesečno. Dio tih kanala služi kao zamjena za klasične devizne račune, jer je iznošenje novca klasičnim bankovnim putem sve teže.
Službeno objašnjenje rekorda Kremlj i središnja banka nisu dali. Ostaje otvoreno koliko je od 12,2 milijarde čista statistička rupa, a koliko tihi glas elita koje više ne vjeruju da im je imovina u zemlji sigurna. U trenutku kad država rat financira iz rezervi i sve tvrđe poseže za privatnim carstvima, takav odljev nije samo računovodstveni kuriozitet. To je znak da novac, tamo gdje može, već bira izlaz.
To nije nagađanje iz zraka. Tužiteljstvo je lani državi vratilo imovinu vrijednu više od četiri tisuće milijardi rubalja, oko 51 milijardu dolara. Sudovi oduzimaju udjele, carstva se lome i prebacuju lojalnijima. Uredba 604, kojim država može privremeno preuzeti tvrtke koje ne obnove pogone nakon udara dronova, istu poruku šalje i energetskim oligarsima, popravi ili gubiš.
Istodobno su i papirnate imovine počele tonuti. Od početka 2026. do 1. rujna zajedničko bogatstvo najbogatijih Rusa na Bloombergovu indeksu palo je za gotovo 20 milijardi dolara. Od lipanjskog vrha do početka rujna pad je bio još oštriji, više od 40 milijardi u tri mjeseca.
Što se to dogaađa u Rusiji? Očekuju se prosvjedi na Crvenom trgu, skidanje Putina s vlasti, njegovo vješanje na Crvenom trgu, raspad Rusije, povlačenje iz Ukrajine, plaćanje odštete i konačni raspad Rusije na dvadesetak novih državica, ulazak Kine u Sibir i aneksija istog, preuzimanje ruskog gospodarstva od strane demokratskih zspadnih kompanija...