- SAD i Iran dogovorili memorandum o kraju rata
- Zaustavljen 'Projekt sloboda'
- Otvara se Hurmuški tjesnac
17:00 - Iran je u srijedu izjavio da preispituje novi američki prijedlog, nakon što su izvori rekli da se Washington i Teheran približavaju kratkom memorandumu o okončanju rata u Zaljevu, dok će osjetljiva pitanja poput iranskog nuklearnog programa ostaviti za kasnije. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, kojeg je citirala iranska novinska agencija ISNA, rekao je da će Iran uskoro prenijeti svoj odgovor posredstvom Pakistana, koji je bio domaćin jedinih mirovnih pregovora u ovom ratu i koji otad služi kao glavni kanal za poruke između zaraćenih strana.
U ranojutarnjoj objavi na društvenim mrežama američki predsjednik Donald Trump nije dao detalje o ikakvom konkretnom prijedlogu, ali je rekao da bi rat mogao završiti ako "Iran pristane na ono što je dogovoreno". Kasnije je za New York Post rekao da je još prerano za razmatranje sastanaka licem u lice radi potpisivanja sporazuma. Pakistanski i još jedan izvor upoznat s posredovanjem potvrdili su ove informacije koje je prvi objavio američki medij Axios, o predloženom memorandumu od 14 točaka i samo jedne stranice kojim bi se formalno okončao rat. Nakon memoranduma uslijedili bi razgovori o deblokiranju plovidbe kroz Hormuški tjesnac, ukidanju američkih sankcija Iranu i dogovoru o ograničenju iranskog nuklearnog programa, rekli su izvori. "Vrlo brzo ćemo ovo zaključiti. Blizu smo", rekao je izvor iz Pakistana.
Izvješća o mogućem sporazumu dovela su do pada svjetskih cijena nafte, pri čemu su referentne cijene sirove nafte Brent pale za oko 11 posto na oko 98 dolara po barelu. Globalne cijene dionica također su skočile, a prinosi obveznica pali su zbog optimizma oko završetka rata, koji je poremetio opskrbu energijom. "Pod pretpostavkom da Iran pristane na ono što je dogovoreno, što je možda velika pretpostavka, sad već legendarni Epski bijes bit će završen, a učinkovita blokada omogućit će da Hormuški tjesnac bude OTVOREN ZA SVE, uključujući Iran", navodi još Trump u svojoj objavi. "Ako ne pristanu, bombardiranje počinje i, nažalost, bit će na puno većoj razini i jačeg intenziteta nego prije", dodao je Trump.
Nekoliko sati ranije Trump je pauzirao dvodnevnu vojnu misiju ponovnog otvaranja blokiranog tjesnaca, navodeći napredak u pregovorima. Iranska Revolucionarna garda odgovorila je rekavši da bi, ako američke "prijetnje" prestanu, prolaz kroz tjesnac bio moguć pod novim uvjetima koje ona postavlja, bez navođenja detalja. Bijela kuća, State Department i iranski dužnosnici koje je kontaktirao Reuters nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Izvor upoznat s posredovanjem rekao je da pregovore s SAD-om vode Trumpov izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner. Ako se obje strane slože oko preliminarnog dogovora, to bi pokrenulo 30 dana detaljnih pregovora za postizanje potpunog sporazuma.
Sporazum bi u svom potpunom obliku uključivao ukidanje sankcija SAD-a i oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava, ukidanje konkurentskih blokada Irana i Sjedinjenih Država u Hormuškom tjesnacu te neka ograničenja iranskog nuklearnog programa, s ciljem pauziranja ili moratorija na iransko obogaćivanje uranija. Iako su izvori rekli da memorandum u početku neće zahtijevati ustupke ni s jedne strane, nisu spomenuli onih nekoliko ključnih zahtjeva koje je Washington postavio u prošlosti, a koje je Iran odbio, poput ograničenja iranskog raketnog programa i prekida podrške posredničkim oružanim skupina na Bliskom istoku.
Izvori su spominjali potencijalna ograničenja u budućem iranskom obogaćivanju uranija, ali nisu spomenuli postojeće iranske zalihe od više od 400 kilograma već obogaćenog do gotovo oružane razine. Washington je prethodno zahtijevao da ih se odrekne prije završetka rata u ikakvom obliku. I dok se čini da dosad objavljeni tekst izbjegava neke zahtjeve koje je Iran u prošlosti odbio, postoje naznake da bi Teheran i dalje mogao pristati na više američkih ustupaka. U objavi na X-u, iranski zastupnik Ebrahim Rezaej, glasnogovornik moćnog parlamentarnog odbora za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost, opisao je Axiosov tekst "više kao američki popis želja nego stvarnost". "Amerikanci neće dobiti ništa u ratu koji gube, što nisu dobili u pregovorima licem u lice", napisao je. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, koji boravi u Kini, nije se osvrnuo na Trumpove najnovije izjave, ali je rekao da Teheran pristaje na "pravedan i sveobuhvatan sporazum".
14:14 - Čini se da Iran poduzima prve korake prema ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca za pomorski promet. Račun na platformi X povezan s mornaričkim zapovjedništvom Iranske revolucionarne garde, navodi da će biti osiguran 'siguran i stabilan prolaz' kroz taj plovni put, uz tvrdnju da su 'prijetnje napadača neutralizirane', te da su uvedeni novi protokoli.
Iako se spomenuti 'novi protokol' ne pojašnjavaju, spominjanje da su prijetnje 'neutralizirane' vjerojatno se odnosi na odluku Donalda Trumpa da privremeno obustavi 'Projekt slobode' - američku operaciju koja je trebala osigurati siguran prolaz brodova kroz tjesnac. On je tu odluku, kako je navedeno, obrazložio 'velikim napretkom' prema 'potpunom i konačnom dogovoru' s Iranom.
13: 01 - Nacrt sporazuma o miru, uz ostalo, predviđa da se Iran obveže na privremeni prekid obogaćivanja uranija. S druge strane, SAD bi pristao na ublažavanje sankcija i odmrzavanje milijardi dolara iranske imovine. Također, obje bi strane ukinule ograničenja na plovidbu kroz Hormuški tjesnac, što je ključno za globalnu trgovinu energentima.
Izvješće Axiosa također sugerira da je Trumpova najavljena pauza u "Projektu Sloboda" izravno povezana s napretkom u mirovnim pregovorima s Iranom. Reakcija iranskih državnih novinskih agencija na Trumpovu objavu da odustaje od vojne pratnje brodova u Hormuzu bila je brza. "Trump je popustio pred snažnim upozorenjima Islamske Republike", napisale su agencije Fars i Tasnim.
"Sveobuhvatno primirje" u ratu protiv Irana nužno je, poručio je jutros i Kina. Usred napetosti sa SAD-om, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi sastao se sa svojim kineskim kolegom Wang Yijem u Pekingu. Na sastanku je Araghchi zahvalio Kini na osudi rata koji su pokrenuli SAD i Izrael, te nazvao Narodnu Republiku "bliskim prijateljem" svoje zemlje. Naglasio je da će suradnja između dviju zemalja postati još bliža u trenutačnoj situaciji.
12:38 - Prema informacijama američkih dužnosnika, Washington i Teheran nalaze se na korak do preliminarnog sporazuma koji bi mogao otvoriti put smirivanju jedne od najopasnijih globalnih kriza. Riječ je o kratkom memorandumu koji bi zaustavio nuklearnu eskalaciju i postavio temelje za daljnje pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Axios, pozivajući se na američke dužnosnike i dva izvora upoznata sa situacijom, izvijestio je da Bijela kuća vjeruje kako je blizu postizanja dogovora s Iranom o memorandumu o razumijevanju na jednoj stranici. Cilj tog dokumenta bio bi zaustaviti daljnju nuklearnu eskalaciju i uspostaviti okvir za detaljnije pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Prema istom izvješću, Sjedinjene Američke Države očekuju odgovor Teherana o nekoliko ključnih točaka u sljedećih 48 sati. Iako konačan dogovor još nije postignut, izvori ističu kako su dvije strane trenutačno najbliže sporazumu od početka aktualne krize.
"Kada je Trump prošlog tjedna u Bijeloj kući tijekom državne večere za kralja Charlesa govorio o svom “malom poslu” na Bliskom istoku koji je odnio tisuće života, tvrdio je da se radi o sprječavanju Irana da dođe do nuklearnog oružja. No ono što Trump i njegov državni tajnik Marco Rubio nisu spomenuli jest da je taj isti program započeo uz izravnu američku pomoć. Iranski nuklearni program nije započeo s Islamskom revolucionarnom gardom, niti s Islamskom Republikom, niti kao antiamerički projekt. Počeo je pod šahom Mohammadom Rezom Pahlavijem, kada je Iran bio blizak američki saveznik. Program Atom za mir koji je pokrenula Eisenhowerova administracija bio je osmišljen za izvoz nuklearne tehnologije američkim saveznicima u miroljubive svrhe poput istraživanja, energije i medicine. Stručnjaci iz Izraela, Zapadne Njemačke, Francuske i Amerike pristali su raditi na projektu. Zajedno su počeli postavljati temelje za reaktor u Bušehru na jugu Irana i istraživački reaktor u Isfahanu. Poanta nije da je iranski nuklearni program bio dobar dok ga je Zapad pomagao graditi, a loš nakon što ga je naslijedila Islamska Republika. Poanta je da je postao neprihvatljiv kada više nije bio u rukama klijentske države pod kontrolom Washingtona."