Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić gostovao je u Središnjem HTV-ovu Dnevniku, gdje je govorio o proračunu za 2027. godinu, očekivanom usporavanju inflacije, ulaganjima u obranu, pregovorima sa sindikatima i životnom standardu građana. Govoreći o makroekonomskim projekcijama za 2027., Ćorić ih je ocijenio optimističnima, posebno u usporedbi s očekivanjima za Europsku uniju i eurozonu. Najveća promjena odnosi se na inflaciju, za koju Vlada očekuje značajno usporavanje već u prvom tromjesečju. "Kako smo i najavili, brojke za 2027. su optimistične, dobre, posebice ukoliko se stavljamo u kontekst Europske unije, odnosno eurozone, znatno bolje. Što se tiče inflacije, očekujemo da prvi kvartal donese ispuhivanje nekih baznih učinaka, smirivanje cijena nafte i, samim time, umanjenje inflacijskih pritisaka", rekao je. Kao najveći rizik za ostvarenje proračunskih projekcija ministar je izdvojio moguću eskalaciju geopolitičkih sukoba, ponajprije onih u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ako ne dođe do dodatnog pogoršanja situacije, očekuje ostvarenje planiranih pokazatelja.
"Ne vjerujem da može biti značajnijih rizika ukoliko ne dođe do eskalacije geopolitičkih okolnosti. Upravo vrlo kompleksna geopolitička situacija i dva tekuća sukoba, ovaj u Ukrajini i ovaj na Bliskom istoku, donijeli su doista vrlo kompleksno okruženje u kojem ekonomija funkcionira, kazao je.
Na pitanje hoće li građani 2027. godine živjeti bolje nego danas, Ćorić je izrazio optimizam, istaknuvši očekivano smanjenje inflacije, rast standarda i nastavak gospodarskog rasta. "Ja se tome nadam i u to vjerujem, prije svega u kontekstu smanjenja inflacijskih pritisaka, povećanja standarda i gospodarskog rasta, a s druge strane, sve ovo što je uglavljeno kroz proračunske stavke u realizaciju različitih resora, i ekonomskih i ostalih politika Vlade, osigurava daljnji napredak naše zemlje, pojačanje otpornosti naše ekonomije i otvara prostor za daljnji gospodarski rast". kazao je.
Najavio je i mogućnost rebalansa proračuna nakon ljeta, što je, kako je objasnio, uobičajena praksa prilagodbe proračunskih stavki dinamici projekata i potrebama pojedinih resora. Ipak, ne očekuje veće promjene. "Taj rebalans, vjerujem da će se dogoditi u standardno vrijeme i da neće donijeti ništa spektakularno", zaključio je Ćorić.
Osvrnuo se i na veća ulaganja u obranu i energetiku, istaknuvši kako zbog toga nije bilo potrebno rezati sredstva u drugim sektorima. Ovogodišnji gospodarski rezultati, objasnio je, omogućili su povećanje proračunskih prihoda i rashoda, a dio dodatnih sredstava usmjeren je u jačanje sigurnosti. "Ne bih rekao da je trebalo rezati. Naša makroekonomsko ostvarenje, odnosno realizacija, ove godine otvorila je prostor za povećanje i prihodovnih i rashodovnih stavki, kako ove, tako i u narednim godinama. I s obzirom na to, dio sredstava koji su nam na taj način stavljeni na raspolaganje usmjereni su u sektor obrane, odnosno povećanja sigurnosti. To ste i vidjeli, oko milijardu i pol eura, i vjerujem da je taj novac potrošen na dobar način", naveo je.
Potvrdio je i kako će izdvajanja za obranu nastaviti rasti s obzirom na preuzete obveze u okviru NATO-a.