u roku godine dana

Milijun hektara neobrađenog zemljišta stavit će se u funkciju

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Milijun hektara neobrađenog zemljišta stavit će se u funkciju
13.06.2012.
u 15:30
Jakovina je najavio i pokretanje investicija u poljoprivredi, vodoopskrbi i šumarstvu u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna, a realizirat će se u 2012. i 2013. godini
Pogledaj originalni članak

Čak milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta Ministarstvo poljoprivrede u roku od godine dana planira staviti u funkciju. Riječ je, naime, o ponovnom pokretanju poljoprivredne proizvodnje, odnosno zemljišnoj reformi na više od 600 tisuća hektara neobrađenog državnog poljoprivrednog zemljišta te na najmanje 200 tisuća hektara kojima raspolažu Hrvatske šume, a na njima nemaju šumskih nasada, najavio je na današnjem briefingu za novinare ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji će se do kraja lipnja naći u raspravi ponovno se vraća ideja o plaćanju poreza na neobrađeno zemljište, koje bi i privatnike trebalo natjerati da ga putem Agencije za poljoprivredno zemljište daju u 10-godišnji zakup. Prodaje državnog zemljišta neće biti, već će se ono u cilju okrupnjavanja davati u 50-godišnji zakup, jednako kao i ribnjaci, a prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko bit će dodatnih 50 do 100 posto prodajne vrijednosti, umjesto mizernih 10-ak posto, kako je uredila prijašnja Vlada. Čak 3,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta obrađivalo se 1989. u Hrvatskoj, čulo se na briefingu, a danas oko 1,2 milijuna, s time da je u ARKOD upisano svega nešto više od jedan milijun hektara obradivog zemljišta. Novih milijun hektara značio bi minimalno sedam milijardi kuna više u državnom proračunu godišnje te dodatnih 50.000 radnih mjesta, čulo se od Jakovinina ministarstva.

Jakovina je najavio i pokretanje investicija u poljoprivredi, vodoopskrbi i šumarstvu u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna, a realizirat će se u 2012. i 2013. godini. Čak 1,5 milijardi kuna projekata odnosi se na projekte u Hrvatskim vodama koje su, tvrdi, najkvalitetniji dio njegova ministarstva. Velik je broj projekata koji već imaju građevinske dozvole, projektno tehničku dokumentaciju i za koje su već raspisani natječaji ili su natječaji u najavi. Dio sredstava za te projekte osiguran je u Hrvatskim vodama, dio iz proračuna za vodno gospodarstvo u ministarstvu, a oko 150 milijuna eura osigurat će se iz kredita EIB-a i CEB-a, 40 milijuna eura u ovoj, a ostatak u 2013. godini.

Sve je bolja iskorištenost i sredstava iz pretpristupnog fonda IPARD, kojega ranija iskoristivost nije bila ni dva posto, a samo je za mjeru 301., na natječaj koji je završio u svibnju za jedinice lokalne samouprave, stiglo čak 97 projekata u ukupnoj vrijednosti od 317 milijuna kuna. To je najveći broj prijava na natječaj IPARD-a do sada, a do sredine srpnja u tijeku je i natječaj za mjere 101. i 103. za poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju. Od investicija koje su još u tijeku su i potpore drvoprerađivačima od 59,5 milijuna te prehrambenoj industriji za koju će se natječaj objaviti najkasnije u roku sedam dana u iznosu 60 milijuna kuna u pet mjera.

U prvih šest mjeseci isplaćeno je 1,35 milijardi. kuna poticaja za 2011., oko 1,17 mil. kuna od početka ožujka. Predviđeni iznos poticaja koji se još treba isplatiti prema Zakonu o potporama za 2011. je oko 1,2 milijarde, a isplata kreće od kraja lipnja. Oko 8000 njih od 92.000 evidentiranih korisnika nije dobilo poticaje u ranijem periodu jer su njihovi dugovi prema državi bili veći od stopostotnog iznosa poticaja koje su trebali dobiti, kazao je Jakovina, koji je predvidio i dobru žetvu od oko 660.000 tona merkantilne te oko 60.000 tona sjemenske pšenice. To znači, kazao je, da će Hrvatska imati i oko 150.000 tona viška pšenice. Trenutačne cijene pšenice na budimpeštanskoj burzi su 1,38 kuna za kilogram.

Praktično rješenje

Jednu grešku s novcem radi većina građana: Stručnjak za financije ima top savjet kako je uspješno izbjeći

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

OB
-obrisani-
15:39 13.06.2012.

Ima mnogo ljudi koji bi se bavili poljoprivredom makar i na razini povrtlarstva za osobne potrebe ali treba imati zemlju i uvjete, dok sa druge strane oni koji imaju zemlju i uvjete beru poticaje, a da ništa ne rade, ali zar ćemo očekivati da gomila smeća potiče rad, nikako, treba poticati snalažljivost i sposobnost koje se između ostalog ogleda u tome kako iz države izmusti što više novaca za što manje rada i znanja.

BA
baba
15:46 13.06.2012.

tko bere poticaje a ništa ne radi? kako je to moguće uz arkod? i poticaji idu od iduće godine iz eu blagajne tako da je u interesu svima da taj iznos bude što veći...

OB
-obrisani-
17:08 13.06.2012.

u funkciju poticaja ali ne i proizvodnje