Nedavno je dovršena misija Polarstern, brod opremljen nizom znanstvenih instrumenata s kojeg su se obavljala istraživanja na Arktiku. I već je naručen Polarstern II., što je bilo planirano za 2022. godinu, a mogući dovršetak za 2026. ili 2027. s planiranim troškom od 800 milijuna eura. Sada je najavljen još ambiciozniji projekt. “Zemlja 300” trebala bi biti superjahta na nuklearni pogon oblikovana za znanstvena istraživanja. Plan je da se porine 2025. godine, a to je vrlo ambiciozan rok jer se predviđa kako bi certifikacija nuklearnog reaktora koji treba pogoniti taj broj mogla trajati čak pet-sedam godina.
Brod za filmske kulise
Znanstveni megabrod trebao bi biti dug 300 i visok 60 metara, a planirano je da bude u pogonu 300 dana godišnje. Za znanost je mnogo zanimljivije što bi ova jahta na svojim palubama trebala imati čak 22 laboratorija kojima bi se koristilo 160 znanstvenika, ali i 20 drugih stručnjaka kojima bi jahta bila stalno radno mjesto. Ukupno bi na brodu bilo 425 ljudi. Za njegovu gradnju razmatra se nekoliko lokacija na kojoj bi trošak gradnje bio između 500 i 700 milijuna dolara. Jasno, kada se gradi ovakav brod, onda je pretpostaviti da će se za boravak na takvom megabrodu tražiti i nešto drukčiji tip ljudi, poput različitih avanturista, umjetnika, ali i bogatih biznismena.
Oni bi za deset dana boravka na brodu trebali platiti tri milijuna dolara, što bi trebalo doprinijeti da cijeli projekt ostane dohodovnim. Računa se da bi se na taj način namaknulo 100 milijuna dolara, a dodatni prihod ostvario bi se od organizacije događaja te najma broda kao filmske kulise. Za studente će, ipak, smještaj biti besplatan. Jer, jahta će ploviti svijetom s primarnim zadatkom istraživanja stanja oceana. San je to poduzetnika Aarona Olivere, koji vjeruje kako će ovo moderno plovilo pomoći da se podigne svijest o važnosti okoliša.
Dizajner znanstvene superjahte poznati je specijalist Ivan Salas Jefferson. On je ovaj projekt predstavio u Singapuru na gala večeri na kojoj je opisao svoje viđenje “Zemlje 300” kao ploveće arhitektonske ikone koja ohrabruje ljude da ozbiljnije razmišljaju o klimi. Dizajn je, naravno, moderan, čistih linija s kupolnom palubom za pogled. Imao bi 13 sferično oblikovanih katova za znanstvenike kojima bi zadatak bio impresionirati svakoga tko vidi znanstveni megabrod.
– Željeli smo da ta sfera inspirira svakoga tko je vidi na spašavanje planeta. Zamislite kako bi bilo kada bismo mogli sagraditi objekt koji bi mogao galvanizirati ljude na cijelom planetu – rekao je tada u Singapuru Olivera.
Neće moći u sve luke
Nazvao je tada svoj budući brod “Eiffelovim tornjem naše generacije”. Vidjet ćemo ipak hoće li biti moguće ostvariti njegovu želju jer je već dosad trebalo šest godina i pet milijuna dolara da bi se stiglo i do ove točke. U ovom trenutku napravljeno je dosta da bi brodogradilišta mogla izraditi proračun troškova gradnje megabroda “Zemlja 300”. Veći dio troškova odnosi se na atomski reaktor koji bi bio djelo britanskog Core Powera, koji se koristi tehnologijom hlađenja reaktorske jezgre rastaljenom solju, a to je tehnologija koju razvija tvrtka Terra Power koju financira Bill Gates. Do trenutka kada se dobije certifikat za takav inovativni reaktor brod bi vjerojatno plovio na sintetska zelena goriva. No, ima ih koji tvrde da bi nuklearni pogon mogao biti problem za više svjetskih zemalja. Primjerice, Novi Zeland je još 1984. godine zabranio nuklearnim brodovima prilaz svojim lukama. Za prvo putovanje predviđena je Antarktika, nakon toga Arktik.
A izrada u Brodosplitu!