Markov trg

Počeo prosvjed protiv privatizacije Končara

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
prosvjed končar
Autori Tea Romić, Hina
31.05.2016.
u 11:31
Sinidikalci traže vraćanje Končara elektroindustrije d.d. Zagreb na popis tvrtki od posebne važnosti za Hrvatsku i poništenje Poziva za iskazivanje interesa i dostavu obvezujućih ponuda za kupnju dionica trgovačkoga društva Končar elektroindustrija d.d. Zagreb
Pogledaj originalni članak

Tristotinjak radnika Končara danas je prosvjedovalo na Markovom trgu te Vladi poručilo da treba voditi brigu na koji će način privatizirati tu tvrtku.

- Želimo da Končar ostane cjelina i da se kao cjelina razvija, da ima više zaposlenih, a ne manje. Jer ako nekim slučajem određene grupe dođu do većinskog paketa dionica Končara, 50 posto ljudi će završiti na burzi prije vremena. Ako nam je to cilj, ako nam je cilj T-com, Pliva, Tesla, ako smatramo da su to dobri oblici privatizacije, oprostite, ja onda ne razumijem to. Ako nam od 4000 ljudi ostane 700, kad 8000 ostane 2000, ako je to u redu, onda su nam čudni kriteriji, nama to nije dobro – pojasnio je Siniša Kosić, regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske.

Predsjednik sindikata Vedran Dragičević rekao je novinarima uoči prosvjeda kako je to drugi puta da izražavaju nezadovoljstvo odlukom Vlade o skidanju Končara s popisa tvrtki od strateškog interesa, čime su otvorena vrata njegovoj privatizaciji. "Smatramo da je to najlošiji potez u ovom trenutku. Borimo se za radna mjesta, ubit ćemo kravu radi 360 milijuna kuna koje nisu garancija da će se poboljšati rejting države", rekao je Dragičević.

Sinidikalci traže vraćanje Končara elektroindustrije d.d. Zagreb na popis tvrtki od posebne važnosti za Hrvatsku i poništenje Poziva za iskazivanje interesa i dostavu obvezujućih ponuda za kupnju dionica trgovačkoga društva Končar elektroindustrija d.d. Zagreb, u vlasništvu Republike Hrvatske i Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje.

Sindikat metalaca, tvrdi Dragičević, nije protiv privatizacije, ali ne pod svaku cijenu, već traži dubinsku analizu nakon koje bi se razmotrila mogućnost i način prodaje državnih dionica.

Nakon što su predstavnici sindikata iznijeli svoje poruke upućene Vladi, prosvjednici su se polako počeli razilaziti s Markova trga.

>>Prodaja državnih tvrtki jedino rješenje za smanjenje javnog duga

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pažnje?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

DU
Deleted user
12:40 31.05.2016.

Gdje su bili prosvjednici kad us porezni obaveznici plaćali minuse?

DU
Deleted user
12:35 31.05.2016.

Končar EI D.D. je samo holding od 51 zaposlena ?!? (dovoljno 20) koji samo ubire velike provizije ( 50 mil kn + njihove dividende) od 21 tvrki kćeri Končara koje rade na tržištu, od kojih je polovina u minusu. Uprava holdinga od čak 6 članova isplačuje bonuse i plaće od 5mil. kn, + 10 čl. NO kojim plačaju 2 mil. kn + za "intelektualne" i ostale usluge od čak 31 mil. kn, a društva kćeri tonu i same se bore ...

NI
nibunika
15:31 31.05.2016.

U zapadno-europskim zemljama mogle su opstati i poticati razvoj, i to ne samo infrastrukturne firme (npr. Deutsche Telekom), nego i industrijsko-proizvodne, kao npr. švedska korporacija Assi-Doman, koja je imala 30-tak tvornica papira diljem Europe (jednu i u Hrvatskoj), a bila je u većinskom vlasništvu švedske države, i sve su profitabilno poslovale.