Nedostatak stručnih istražitelja i neučinkovitost pravosuđa kvare učinak specijaliziranih antikorupcijskih tijela u Hrvatskoj, zaključuje Europska komisija u danas objavljenom izvješću o stanju vladavine prava u svim državama članicama. Iako izvješće generalno najviše problema s vladavinom prava nalazi u Poljskoj i Mađarskoj, i Hrvatska se spominje na više mjesta jer slabo stoji u borbi protiv korupcije na najvišoj razini i u medijskim slobodama.
U dijelu izvješća koje govori o borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, Komisija priznaje da USKOK i PNUSKOK (tužitelji i policijski istražitelji specijalizirani za korupciju) rade sve bolje, odnosno da imaju iza sebe konzistentan rad i rezultate u istraživanju korupcije. Ali problem je što nemaju dovoljno istražitelja specijaliziranih za korupciju i to što su sudski postupci spori.
Neučinkovitost pravosudnog sustava u kažnjavanju korupcije na najvišoj razini Komisija iščitava iz činjenice da “dugotrajni sudski postupci i žalbe često koče zatvaranje postupaka, uključujući i onih protiv najviših dužnosnika”. Uz Hrvatsku, kao državu članicu koja bi mogla poboljšati borbu protiv korupcije na najvišim razinama, spominju se Bugarska, Mađarska, Češka, Malta i Slovačka. Kad je riječ o stanju slobode medija, Europska komisija spominje Hrvatsku među zemljama u kojima su novinari suočeni s fizičkim i internetskim napadima i pritiscima u različitim oblicima.
”Prijetnje i napadi imaju zastrašujući učinak na novinare i nose rizik sužavanja javne rasprave o kontroverznim društvenim pitanjima”, upozorava EK.
Danas je Komisija prvi put objavila izvješće koje će postati redovita, godišnja praksa o stanju vladavine prava u Europskoj uniji. Stanje se mjeri u četiri glavna područja: nacionalni pravosudni sustavi, okviri za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i slobode, te su na kraju ostala institucionalna pitanja povezana s principom kontrole nad onim što radi vlast u demokraciji.
Detalj u kojemu se Hrvatska pohvaljuje u Komisijinu izvješću jest odnos prema nevladinim udrugama: “Vlada se sprema usvojiti nacionalni plan s ciljem poboljšanja pravnog, financijskog i institucionalnog sustava podrške aktivnostima organizacija civilnog društva”.
Hrvatska se spominje i kao jedna od zemalja koje imaju godišnje nacionalne planove borbe protiv korupcije, ali Komisija naglašava da je važno učinkovito primijeniti i nadzirati primjenu tih planova.