Macron pokreće hitan plan zaštite: 'Bili smo meta ruskih napada, Francuska neće ostati bez odgovora'

Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da se posljednjih tjedana pojačala prijetnja ruskih hibridnih napada usmjerenih protiv Europe i Francuske. Nakon sastanka s čelnicima političkih stranaka u Elizejskoj palači najavio je plan zaštite kritične infrastrukture, kao i najosjetljivijih lokacija francuske obrambene industrije i tehnološkog sektora. Macron je rekao da je Francuska posljednjih tjedana bila meta ruskih hibridnih napada te poručio da oni neće ostati "bez odgovora".

Hibridno ratovanje obuhvaća različite oblike djelovanja koji nisu klasični vojni napadi, među ostalim kibernetičke napade, sabotaže i širenje dezinformacija, čiji je cilj izvršiti pritisak na protivnika ili destabilizirati određenu zemlju. Takve se operacije često provode preko posrednika, dok Rusija redovito negira odgovornost za napade za koje je optužuju europske države. Macron je, kako navodi BBC, upozorio da je "ruska hibridna prijetnja Europljanima i Francuskoj posljednjih tjedana intenzivirana". "Cilj je zastrašiti nas i natjerati da odustanemo od potpore Ukrajini. No dogodit će se upravo suprotno. Nećemo se dati zastrašiti jer znamo da se naša sigurnost, danas i sutra, brani u Ukrajini", rekao je francuski predsjednik.

Macron je pritom spomenuo i prošlomjesečni napad dronom na zračnu luku u Leipzigu u Njemačkoj, za koji je Rusija optužena, kao i nedavne izjave poljskog premijera Donalda Tuska. Tusk je u četvrtak pred poljskim zastupnicima rekao da postoje ruski planovi za napade dronovima i projektilima na zemlje koje podržavaju Ukrajinu. Upozorio je na "stvarni rizik" od takvih napada na teritorij država članica NATO-a, pri čemu bi Moskva eventualne napade mogla predstavljati kao slučajne kako bi pokušala podijeliti Savez.

Prošle nedjelje ruski dron pogodio je putnički vlak u blizini ukrajinsko-poljske granice, nedugo nakon što su istom prugom prošli bivši britanski premijer Boris Johnson i visoki europski sigurnosni dužnosnici. Ukrajinske vlasti objavile su da su svi putnici evakuirani samo nekoliko minuta prije udara kod Yahodyna, koji je pogodio lokomotivu. Istodobno je zabilježen i niz sumnjivih požara u objektima povezanim s obrambenom industrijom, od Italije do Estonije, pri čemu su neke od pogođenih država za njih optužile Rusiju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u više je navrata izjavio da Rusija ne planira napasti Europu. No ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je europske zemlje protiv slanja vojnika u Ukrajinu, navodeći da bi se to iz ruske perspektive smatralo objavom rata. "Ako Europa napadne Rusiju, bit će to potpuno drugačiji rat i bit će vrlo kratak", rekao je Lavrov. Moskva je u petak ponovno upozorila Veliku Britaniju da bi britanski vojni objekti u Ukrajini, ako bi se koristili za napade na ruski teritorij, predstavljali "legitimne mete". Rusija je pritom zadržala pravo na poduzimanje "nužnih protumjera", pozivajući se na, kako je navela, britanski "izrazito konfrontacijski stav" prema Ukrajini te britansku isporuku dronova i drugog naoružanja Kijevu.

Macron je na konferenciji govorio i o energetskoj sigurnosti. Francuska vlada zadužena je za zaštitu kritične infrastrukture te "najosjetljivijih" objekata obrambene industrije i tehnološkog sektora od mogućih napada dronovima i kibernetičkih napada. Najavio je i da će Francuska sazvati sastanak skupine G7 posvećen energetskim pitanjima. Na njemu bi se, među ostalim, trebalo razgovarati o zalihama plina i mogućnostima dodatne suradnje među članicama. "Bit će to i prilika za razmatranje mogućnosti eventualnog oslobađanja ili aktiviranja strateških rezervi", rekao je Macron.