Lufthansa na rubu ponora. Ryanair diže uzbunu zbog reakcije Merkel

Nakon 32 godine, Lufthansa, najveći svjetski zrakoplovni prijevoznik prema broju zaposlenih, izgubila je svoje mjesto na burzi dionica DAX u Frankfurtu. Tako ispadaju i iz grupe DAX 30, temeljnih 30 kompanija burze, a zamijenit će ih jedan nekretninaš, Deutsche Wohnen SE. Nije sramota, ta je tvrtka vlasnikom čak 160.000 nekretnina u Njemačkoj te je drugi najveći nekretninaš te najveće europske ekonomije. U posljednje tri godine tri su temeljne kompanije izgubile svoje mjesto u DAX 30. Bile su to Kommerzbank i ThyssenKrupp. Ušle su Wirecard i MTU Aero Engines. Lufthansino ispadanje posljedica je snažnoga gubitka na cijeni dionice. U prva četiri mjeseca dionica zrakoplovne kompanije koja u svijetu zapošljava 135.000 ljudi pala je gotovo 60 posto, da bi se nešto oporavila pa je pad jučer bio oko 35 posto.

‘Nijemci smo, dosadni smo’

Umjesto najvećeg njemačkog indeksa, što je DAX, Lufthansa će biti izlistana na indeksu MDax. U DAX-u i grupi DAX 30 Lufthansa je od formiranja tog indeksa 1988. godine. Računica je jednostavna, Lufthansi je pala tržišna vrijednost pa je sada 60. najveća njemačka kompanija, a u DAX 30 ulazi najvećih 30. Vrijednost Deutsche Wohnena još je narasla. Treba reći kako pandemija nije isključivi krivac za ovakav razvoj događaja velike zrakoplovne kompanije, problem je Lufthansa imala i prije izbijanja zaraze novim koronavirusom SARS-CoV-2, no karantena i prizemljenje zrakoplova ubrzali su efekt postojećih problema.

U srijedu je Lufthansa objavila kako je pristala na plan restrukturiranja nakon gubitaka od 2,1 milijarde eura u prvom kvartalu. Upomoć priskače njemačka vlada, koja daje devet milijardi eura za konsolidaciju tvrtke. Međutim, postoji uvjet – državi ide 20 posto udjela u vlasništvu Lufthanse, čime postaje najvećim pojedinačnim dioničarom. Dogovor treba biti amenovan na skupštini dioničara 25. lipnja.

Također, pomoć je Lufthansi izazvala i revolt kod drugih europskih avioprijevoznika koji nemaju takvu mogućnost pa optužuju Njemačku da svoju kompaniju stavlja u povlašteni položaj u odnosu na ostale. Carsten Spohr, glavni direktor Lufthanse, priznaje kako je program pomoći nepotrebno velik, a je očito zamišljen kako bi Lufthansa zadržala svoju vodeću poziciju na tržištu. Protiv takve pomoći Lufthansi izjasnila se i Europska komisija. Pogotovo je ljutit Ryanair, pružatelj usluga jeftinih letova koji prijeti da će pokrenuti i zakonske akcije ako program pomoći Lufthansi prođe i kod regulatornih tijela.

Iz Bruxellesa dolazi i pritisak na njemačku kompaniju da napusti profitabilne slotove na frankfurtskom i münchenskom aerodromu, pri čemu Margaret Vestager, povjerenica EU za tržišno natjecanje, upozorava na rizik od poremećaja tržišta. Lufthansa je ipak prihvatila traženja EU kako bi smanjila pritisak zbog predloženog paketa. No, Spohr je priznao kako je Lufthansa i dalje likvidna tvrtka s četiri milijarde eura na računima pa joj čak devet milijardi doista ne treba.

– Možemo se izvući i s manje, no nije riječ samo o opstanku tvrtke. Njemačka vlada koncentrirana je na to da Lufthansa zadrži mjesto globalnog njemačkog brenda, ne samo na to kako da izbjegne bankrot. A ni nama se nije šetalo po rubu. Mi smo Nijemci, dosadni smo, volimo sigurnost – rekao je Spohr za Financial Times. Ipak, Spohr mjere koje su najveće za neku njemačku kompaniju od početka pandemije opravdava veličinom svoje kompanije. Ulje na vatru dolilo je i Lufthansino traženje pomoći i od drugih europskih vlada jer su dio te zrakoplovne grupacije i prijevoznici Austrian, Brussels, Swiss i Eurowings. I doista su dobili pomoć švicarske vlade u visini 1,4 milijarde eura, a Spohr je za FT otkrio i kako bi pomoć austrijske administracije mogla stići već idućeg tjedna, dok su pregovori s belgijskom vladom “malo kompliciraniji”.

Njegove je riječi, pak, za isti list komentirao Michael O’Leary, šef Ryanaira, navodeći da je to potvrda njihova stajališta da je državna pomoć Lufthansi nelegitimna.

– Lufthansa će zadržati svoje mjesto zahvaljujući crack kokainu njezine vlade. Takva pomoć znači veliki poremećaj na tržištu te stavlja druge europske kompanije u nepovoljniji položaj. Proces koji bismo pokrenuli protiv takvih mjera mogao bi se razvući godinama, za koje bi vrijeme bila nanesena golema šteta konkurenciji – rekao je. Na takve mjere EU nije spreman i nema za njih mjera, dodao je O’Leary.

Bolni rezovi

No, unatoč mjerama, u Lufthansi upozoravaju kako će, bez obzira na pomoć vlade Angele Merkel, biti potrebno poduzeti mjere restrukturiranja kako bi se u sljedećih nekoliko godina smanjili troškovi. Mjesečno Lufthansa gubi oko 800 milijuna eura, pri čemu su veliki teret povrati zbog nerealiziranih letova. Najavljeno je da će Brussels Airlines smanjiti broj zaposlenih za četvrtinu, dok će Austrian troškove osoblja reducirati za petinu. Što se same Lufthanse tiče, Spohr najavljuje da bi se broj zaposlenih mogao smanjiti za deset tisuća, a flota s 360 zrakoplova za njih čak 100. Planira se i uzimanje vanjskih dobavljača za neke od usluga potrebnih Lufthansi, a državna pomoć ipak znači i novo zaduženje.

U Bloombergu je izašao tekst u kojem se dioničarima preporučuje da prodaju svoje udjele. Uspoređuju situaciju s British Airwaysom, čijem su vlasniku International Airlines Group SA dionice u porastu 7,7 posto.