London: Ne damo Uniji 100 milijardi eura za razvod

Račun koji će Velika Britanija morati platiti na izlasku iz EU bliži je svoti od 100 milijardi eura nego dosad spominjanoj svoti od 60 milijardi eura, pokazuje neslužbena računica lista Financial Times, objavljena istovremeno s jučerašnjom odlukom Europske komisije da usvoji nacrt pregovaračkih smjernica, koje se naslanjaju na političke smjernice usvojene na summitu lidera 27 država članica EU u subotu.

Sat otkucava

Dok je glavni europski pregovarač za Brexit, Francuz Michel Barnier, u Bruxellesu predstavljao novinarima Komisijin nacrt smjernica i naglašavao da nema pregovora o budućem odnosu Velike Britanije s EU27 dok se ne ispregovaraju četiri najosjetljivija pitanja koja se tiču samog razvoda, britanski ministar zadužen za Brexit David Davis u Londonu je zaprijetio da će njegova zemlja završiti pregovore bez ikakvog sporazuma ako bude isprovocirana zahtjevima poput plaćanja računa od oko 100 milijardi eura.

– Nećemo platiti nikakvih 100 milijardi – rekao je Davis.

Razvod bez ikakvog dogovora o načinu izlaska i o budućem odnosu bivše države članice s ostatkom EU bio bi najkaotičniji scenarij koji obje strane žele izbjeći jer bi svi od njega imali štete. No, retorika se posljednjih dana toliko zaoštrila da je i takav najcrnji scenarij moguć.

Prema nacrtu pregovaračkih smjernica, koje je jučer usvojio kolegij europskih povjerenika u Komisiji, EU27 želi prvo dogovoriti “uredno povlačenje”, a zatim prijeći na razgovore o budućem trgovinskom odnosu. Da bi se takav plan ostvario, potrebno je da pregovori idu brzo, jer moraju biti dovršeni do 29. ožujka 2019., a neće zapravo ni početi dok Velika Britanija ne održi parlamentarne izbore 8. lipnja ove godine.

– Sat otkucava – upozorava Michel Barnier.

Za uredno povlačenje bitne su 4 točke: zaštita prava građana EU27 u Ujedinjenom Kraljevstvu i britanskih građana u EU27, zatim “dogovor o načelima financijskog poravnanja” (tj. račun na izlasku), dogovor o tome da granica između Irske i Sjeverne Irske (UK-a) ostane meka kako se ne bi dogodilo da tvrda granica potakne obnovu neprijateljstava u Sjevernoj Irskoj te određivanje međunarodnog sudišta koje će biti nadležno za rješavanje sporova o Brexitu i za poštivanje sporazuma o povlačenju. Sve su to prilično kontroverzne stvari za zagovornike Brexita u UK-u, koji su na referendumu glasali za izlazak upravo zbog toga da uskrate automatsko pravo na rad građanima EU, da ne plaćaju milijarde u europski proračun, i da izađu iz jurisdikcije Suda EU u Luksemburgu, a sada im se sve to vraća kroz 1., 2. i 4. najvažniju točku iz pregovaračkih smjernica EU27. Treća točka također je kontroverzna za Britance jer EU poručuje građanima Sjeverne Irske da će, nakon Brexita, automatski postati dio EU ako se ikad na referendumu odlučuje pripojiti Irskoj.

Sve opcije otvorene

Britanska vlada bi najviše željela da se u pregovorima odmah počne dogovarati budući trgovinski odnos s ostatkom EU, no glavni europski pregovarač Michel Barnier jučer je ponovio stav EU27 da je to iluzorno očekivati.

– Nećemo o tome raspravljati odmah, prvo moramo uspostaviti čvrste temelje urednog povlačenja – rekao je Barnier. – Neki su stvorili iluziju da Brexit neće imati materijalnog učinka na naše živote i da će pregovori biti okončani brzo i bezbolno. Ne ide to tako. Potrebna su nam zdrava rješenja i pravna preciznost, a za to treba vremena – dodao je bivši francuski šef diplomacije i bivši europski povjerenik.

Tek kad se postigne “značajan napredak” u rješavanju ova četiri pitanja, Britanci mogu početi pregovarati o onome što ih najviše zanima – budućem odnosu s EU i jedinstvenim tržištem. O tome što znači “značajan napredak” ne odlučuju Britanci, već odlučuje 27 država članica EU, i to jednoglasnom odlukom, što znači da bilo tko kome može uložiti veto i tako blokirati britanski napredak u pregovorima. Britanski ministar David Davis rekao je jučer kako UK ne želi da pregovori završe bez postignutog sporazuma, no kako Britanci moraju imati i tu opciju otvorenu.