‘Krvavih’ milijun kuna za odstrel čaglja i lisice

Imate li studiju o opravdanosti odstrela lisica i čagljeva ili su vam podloga za to “lovačke” priče, pitaju ovih dana zaštitari i ljubitelji životinja od čijih su se apela za opoziv hajke na tu divljač usijale društvene mreže, a mailovi zatrpavaju kabinete Ministarstva poljoprivrede. Ministarstvo je, podsjetimo, ovih dana objavilo natječaj “težak” milijun kuna kojim poziva lovoovlaštenike na odstrel lisica i čagljeva za 700 kuna po trofeju.

Lovac i Crvenkapica

– Smanjenjem broja jedinki čaglja i lisice unapređujemo javnozdravstvenu sigurnost stanovništva, čuvamo raznolikost naših šuma i lovišta uz minimalnu štetu za stanovnike okolnih područja – poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. U najavi natječaja do 16. studenog ističe se i da su lisice prijenosnici zoonoza, od kojih je najvažnija bjesnoća.

– No zna li se da smo u dugogodišnjem oralnom vakciniranju lisica subvencijama EU toliko uspješni da su iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” najavili da će Tolušićevo ministarstvo ove godine RH proglasiti zemljom slobodnom od bjesnoće, oprečnim informacijama stvara se samo panika – kaže Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja (AWAP). Umjesto da šalje poruku da su lisice i čagljevi opasne zvijeri, Ministarstvo bi moralo raditi na edukaciji da ljudi danas ugrožavaju divlje životinje, a priča o “dobrom lovcu” iz bajke o Crvenkapici spada u ropotarnicu prošlosti, tvrdi ona. AWAP stoga zanima koliko je i kojih zoonoza ustanovljeno kod lisica i čagljeva, koliko je zbog njih oboljelo ljudi te divljači i drugih životinja. Pitaju i što to u akciji Ministarstva košta 700 kuna po ocijenjenom trofeju, odnosno 600 kuna po divljači dostavljenoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, s obzirom na to da “nije riječ o zbrinjavanju životinja, nego o čistom ubijanju”. – Metak košta pet kuna, a neškodljivo uklanjanje 3,80 kn/kg + PDV, što znači da operativna vrijednost troškova po ubijenoj lisici od tri kilograma i čaglju do deset kilograma iznosi maksimalno 50 kuna – napominje Bata.

– Paradoksalno je kriviti lisice i čagljeve da su brojnošću smanjili broj lovne divljači kada se zna da su upravo lovci odgovorni jer ubijaju prirodni plijen lisica i čagljeva – kazala je Stela Cota, voditeljica mreže za zaštitu životinja, koju čine 43 udruge.

Rješenje nije ubijanje

Udruge predlažu rješenja poput smanjenja odstrelnih kvota za lovnu divljač koja je prirodni plijen čagljeva i lisica, nastavak provedbe oralne vakcinacije lisica, odgovorno ponašanje ljudi (ograđivati dvorišta, ne hraniti divlje životinje, ne ostavljati smeće...), educiranje stanovništva da je pojava lisica u naseljenim područjima normalna i da nisu opasne. Upozoravaju na to da se Hrvatska treba ugledati u mnoge države koje lisice smatraju urbanim životinjama, baš kao i pse i mačke, s kojima su u mirnom suživotu.

Iz Tolušićeva ministarstva poručuju da sve više općina zahtijeva hitno rješavanje problema prevelikog broja čagljeva i lisica.

Čagalj je negdje već i dominantna vrsta te se već treću godinu zaredom na područjima na kojima je lov dopušten provodi izlov tih predatora da bi se oslobodio prostor za njihovo povlačenje iz urbanih i ruralnih područja. Lisica nanosi veliku štetu peradi i manjoj stoci, glavni je prijenosnik bjesnoće te sve više i šuge. I čagalj prenosi te bolesti, a kako je oportunist u prehrani, nanosi štetu i na ovcama i kozama, naglasili su.