Kolumna

Kršćani ne smiju birati između manjeg i većeg zla

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Ilustracija
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Glasanje u prvom krugu predsjedničkih izbora
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zoran Milanović glasao na izborima za predsjednika
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Kolinda Grabar-Kitarović glasala na izborima za predsjednika
02.01.2020.
u 19:30
Crkva prije nije slala konfuzne poruke koje su zbunjivale vjerničke duše, nego je aktivno i bez kalkulacija sudjelovala u društvenim mijenama, šaljući jasne poruke. Od kojih strepe i mala i velika zla
Pogledaj originalni članak

Odmah nakon izborne noći, a osobito kako se približava drugi krug predsjedničkih izbora, proširila se priča, osobito među vjernicima, kako valja između „dva zla“ izabrati ono „manje“. Na stranu sad promišljanje zašto se o politici razmišlja kao o zlu i nevolji, već je važno otvoreno reći da se kršćani ni po koju cijenu ne smiju dovoditi u takvu dvojbu da bi birali tobože između manjega i većega zla. Jer, ako se radi o zlu, onda nema vage koja bi mogla odvagnuti njegovu težinu, pa je ta dilema pred kršćane u ovoj zemlji nametnuta kao lažna i treba je u startu raskrinkati. Zapravo, radi se dovođenju pred svršen čin. Pred kršćaninom, katolikom glasačem nalaze se dva kandidata, koja nisu pala s neba preko novogodišnjih praznika, nego su produkt višegodišnjeg političkog inženjeringa dviju vodećih političkih stranaka u Hrvatskoj i sada se narodu prezentiraju kao jedini jedincati izbor, s time da bi ih vjernik (dodatno) trebao gledati i kroz „kršćanske naočale“.

Ako pogleda kroz njih, što će vidjeti? Jedan je kandidat izrazito protuvjerski nastrojen i ne skriva prijezir i odbojnost prema Crkvi i religiji. Taj, dakle, u startu otpada. Pogled valja svrnuti na drugoga. Taj drugi deklarativno podržava vjeru, osobno je prakticira, ali iza sebe vuče rep kontradiktornosti u stavovima koji nisu u cijelosti kršćanski. Od onih stranačkih u odnosu prema Istanbulskoj konvenciji i referendumskim inicijativama do osobnih sklonosti prema jogi i numerologiji i „pro choise“ stava o pobačaju, što Crkva nikako ne odobrava. I što sad, kad su biskupi u izjavi Komisije Iustitia et Pax naveli da se podrži onoga kandidata koji se zalaže za kršćanske vrijednosti, a osobito za poštovanje života od njegova početka do kraja?

Odgovor se, zapravo, skriva u tome pitanju. Biskupi su se u svome uobičajenom uopćenom priopćenju, kakve šalju pred svake izbore, sakrili iza paravana vlastite neodlučnosti i pasivnosti za sudjelovanje u bilo kakvim stvarnim promjenama u hrvatskom društvu. Njihova inertnost i nezainteresiranost za hrvatsku stvarnost udarila je temelje ovoj lažnoj dilemi izbora većeg ili manjeg „zla“ jer je na stvarne promjene i demontažu političkog inženjeringa u Hrvatskoj trebalo prije utjecati. U drugom izbornom krugu za to je prekasno. Čak i u prvom.

Crkvu se, navodno, želi satjerati u sakristiju, tj. maknuti s javne i političke scene. No, ona je ovakvim svojim držanjem praktički već u sakristiji, jer nema nikakva utjecaja na politička i društvena zbivanja u zemlji, kojoj su potrebne korjenite promjene političko-klijentelističkog sustava, koji nimalo nije kršćanski po svojoj naravi i svome duhu. Upravo suprotno. I u vrijeme izbora, koji bi navodno trebali biti festival demokracije, s crkvenog vrha stižu neprovedive izjave o podržavanju kandidata koji živi kršćanske vrijednosti s jedne strane, a s druge se odašilju perfidne podrške poruke od prijevremena čestitanja Božića nekima do eliminacije onih koji imaju petlje javno govoriti, poput p. Ike Mandurića i vjeroučitelja Marina Miletića.

Zato je dilema o izboru „manjega zla“ potpuno lažna dilema. I upravo se Crkva mora boriti protiv takve teze i ne dopustiti da se vjernike dovodi u zabludu da smiju uopće birati između ikakva zla. Pokojni fra Zvjezdan Linić rekao bi kako zlo najviše ne može podnijeti kad ga se ignorira, tj. svako komuniciranje i koketiranje s njime unaprijed je izgubljena bitka. Tko zna bi li onda danas savjetovao ignoriranje ovakve nametnute dileme, tj. ignoriranje nametnuta političkog izbora, teško je reći. No, siguran sam da bi uputio na izgradnju dobra, jer tada se i ne bi pojavila dilema o izboru manjeg ili većeg zla.

U konkretnom slučaju to bi značilo aktivno uključivanje crkvenog vrha i crkvene inteligencije u društvene procese u Hrvatskoj, koji vape za promjenom, a upravo ovi izbori to najbolje pokazuju. Crkva je to prije i te kako znala prepoznati i nije slala konfuzne poruke koje su zbunjivale vjerničke duše, nego je aktivno i bez kalkulacija sudjelovala u društvenim tjekovima i mijenama šaljući jasne poruke. Od kojih strepe i mala i velika zla.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pažnje?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 14

Avatar Ernest_Fulir
Ernest_Fulir
21:05 02.01.2020.

Jedina jasna poruka koju ovdje treba odaslati jest da SDP nije legitimna stranka i da dok se javno ne odrekne ideoloskog sljednistva KPH/SKH, nema sto traziti u hrvatskom politickon prostoru. Oni su zaista pravo i najvece zlo.

SP
Spezispezi
21:05 02.01.2020.

Što je ovo zakasnilo nekih 2o dana ! Al svaka čast na hrabrosti uprti prstom u suštinu problema

NE
neboiznadzagreba
21:21 02.01.2020.

Crkva koju vode biskupi potrebni povlaštenih predsjedničkih mirovina, što drugo može nego ne biti " ni studena ni vruća", to nije Crkva blagopočivajućeg kardinala Kuhaića i pape Ivana Pavla ll, to je crkva Josipa Bozanića i pape Franje.