Kriminalcima će plijeniti imovinu

Predsjednik Stjepan Mesić najavio je  uvođenje novog instituta prema kojem će osobe za koje se sumnja da su nezakonito stekle imovinu ubuduće morati dokazivati njezino porijeklo, što znači da će teret dokazivanja biti na njima, a ne kao do sada na državi. Iako je iz šture predsjednikove izjave teško iščitati što će to točno biti, moguće je da državni vrh misli na institut sličan onome iz poznatoga američkoga RICO zakona, strogog zakona koji je donio vrlo dobre rezultate.

Prema tome propisu se, naime, kad bi netko bio osuđen za neko od djela organiziranoga kriminala po tom zakonu, može ostati bez cjelokupne imovine! Nešto bi mu moglo ostati tek ako dokaže da je neki dio imovine stekao na legalan način. Na taj način zapravo se jako udara na različite vrste organiziranoga kriminala, a pokazalo se i da optuženi bossovi rado pristaju na bilo kakve nagodbe o kazni pred redovnim sudovima, kako ne bi došli na udar RICO zakona, koji donosi teže kazne i oduzimanje imovine.

Udariti po džepu, doduše, hrvatsko pravosuđe može i sada, no ne tako efikasno, jer oduzima se samo iznos za koji je dokazano da je stečen kaznenim djelom, nakon što presuda bude pravomoćna. Jedna od osuđenih osoba koja je nedavno bila na udaru tog članka Kaznenog zakona bio je i Marko Marčinko, koji je u međuvremenu izašao na slobodu. Po Zakonu o Uskoku, pak, moguće je blokirati imovinu osumnjičenoga već u trenutku kad postoje osnove sumnje da je neki prihod ili imovina stečen izravno ili neizravno nekim kaznenim djelom.

Premijer Ivo Sanader u Saboru je, pak, najavio već poznati paket tzv. antimafijaških zakona, no zapravo je riječ o više-manje već poznatim stvarima, čija priprema i provođenje je započela i prije ubojstva Ivane Hodak, poput stvaranje baze DNK podataka. Iz sudačkih redova, pak, moguće je čuti da je naša zakonska regulativa ipak već i sada, uza sve manjkavosti, relativno dobra, da postoje i četiri tzv. uskočka suda, oni u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu te da se već i sada može blokirati imovina.

No, poručuju suci, problem je u tome što tih predmeta, u kojima bi se sudilo šefovima organiziranog kriminala u Hrvatskoj, pred sudovima gotovo i nema. K tome, valja paziti da udar na imovinu mafijaških bossova bude efikasan, ali da ipak budu poštovana temeljna ljudska prava, jer, naravno, na udar tog zakona može doći i netko tko nije u mreži organiziranog kriminala. Šteta je zapravo, poručuju suci, što se već sada raspoloživa zakonska i ostala sredstva ne koriste dovoljno i što mnogi od onih koji slobodno šeću gradom već nisu pred sudom.