Krediti za seoski život bez stresa?

I kontinentalni turizam može biti isplativ posao u koji vrijedi ulagati, tvrde u Ministarstvu turizma, koje ovih dana nudi kredite kojima se potencijalni ulagači u seoski turizam izjednačuju s vlasnicima apartmana na moru.

Manje od 1000 kreveta
Porazne brojke od 5,2 posto dolazaka i 2,2 posto noćenja u kontinentalnim županijama (bez Grada Zagreba) u ukupnom godišnjem turističkom prometu RH u Ministarstvu žele popraviti kreditima od 10.000 do 300.000 eura na rok otplate do 15 godina. Krediti bi uključivali poček do godinu dana te fiksnu kamatnu stopu od osam posto godišnje, od kojih Ministarstvo subvencionira šest posto, a korisnici plaćaju fiksnih dva posto.

Teško je predvidjeti koliko će to izmijeniti sadašnju katastrofalnu sliku od tek 353 turistička seljačka obiteljska gospodarstva (TSOG) sa 891 registriranim krevetom, dok ih, primjerice, susjedni Slovenci imaju 567 sa 3054 kreveta. No, kandidata iz Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije već ima te se u Ministarstvu optimistično nadaju da će se idućih godina njihov broj bar udvostručiti.

Previše birokracije?
– Kredit od 300.000 eura može dignuti samo onaj tko ima dobar poslovni plan – kaže Darko Grden iz Lojzekove hiže. Obitelj Grden iz Gusakovca prva je u Hrvatskoj 1992. počela razvijati seoski turizam, a kako bi proširili i poboljšali svoju uslugu, snalaze se sa 950.000 kuna kredita kojima Krapinsko-zagorska županija u suradnji s Ministarstvom turizma i poslovnim bankama podupire razvoj agroturizma u županiji.

Miranda Paić, vlasnica obiteljskog gospodarstva u Bićinama nedaleko od Skradina, uz pomoć financijske injekcije Ministarstva poljoprivrede od 200.000 kuna nedavno je otvorila i mini tvornicu tradicionalnih slastica od smokava i badema.

– Nije lako ulaziti u poslovne rizike, no bez pomoći države i povoljnih kredita nitko od malih ljudi ne bi uspio – priznaje Miranda, ističući kako su prve godine preživljavanja najkritičnije, dok pionir agroturizma, vlasnik Marine u istarskoj Valturi Goran Strmotić o kreditima Ministarstva nema pozitivno mišljenje:

– I sam sam pokušao podignuti sličan kredit, ali je bilo toliko birokracije da sam odustao. Ruralnom turizmu u Istri zamah može dati samo ukidanje nepotrebne papirologije te pojednostavnjenje dobivanja dozvola za rad.