'Trump želi postati predsjednik koji je napravio 'deal' s Rusijom i upisati se u povijest kao jedan od najvažnijih lidera'

Ante Kotromanović, analitičar za pitanja obrane i vanjske politike, gostovao je u TV studiju Večernjeg lista, emisiju je vodila urednica Petra Balija. Komentirao je stav europskih čelnika prema Donaldu Trumpu i SAD-u te stav Donalda Trumpa o Europskoj uniji. Na samom početku razgovora komentirao je današnji izvanredni summit europskih čelnika u Parizu na kojemu bi trebali usuglasiti stavove prema Trumpu. 

- Sada se europski čelnici pokušavaju ukrcati na vlak pregovora između Rusije i Ukrajine, ali nisam baš siguran hoće li to uspjeti. Vidjet ćemo u narednom periodu hoće li se Trump malo povući nakon ovih svojih silnih izjava koje je dao. Smatram da je Europska unija stara, fina dama, ali pomalo jalova, neproduktivna i spora. Velike sile poput Rusije i Amerike su je prestale doživljavati kao jakog partnera. Posebice se to vidjelo nakon Trumpove pobjede i s novom administracijom koja je došla s njim. Ne doživljavaju Europsku uniju na način kao što su to radili za vrijeme De Gaulla, Genschera ili Churchilla. U EU nema više političkih teškaša koji bi bili prepoznati kao ključni lideri i to je problem. Naravno, ljudi biraju svoje predstavnike, to je demokracija, ali nažalost ne možemo više govoriti o kvaliteti. I predsjednik Trump danas na takav način doživljava europske lidere, njegove poruke govore: „Nemam s kime pričati, vi ste slabi, ne postoji pravi sugovornik s druge strane. Ja sam Trump, najveći šerif u gradu“ – rekao je Kotromanović i dodao što je problem Europe što 28 članica ima 28 interesa te se teško usuglašavaju oko ključnih i važnih tema.

- Kada se vratimo u povijest i vidimo dešavanja na prostoru Hrvatske i bivše Jugoslavije tijekom Domovinskog rata jasno je da Europa nije uspjela samostalno riješiti taj problem. Da nije bilo Amerikanaca i njihovog angažmana, rat bi trajao i dan-danas. U prvom planu su uvijek bili biznisi, pogotovo Njemačka razvijala je snažne i jake odnose s Rusijom kupujući jeftin plin. Europa je dosad uživala u nekakvom svom svemiru i sada dolaskom promjene administracije u SAD-u te agresijom Rusije na Ukrajinu, napokon je shvatila da se mora mijenjati. Što će se desiti na sastanku u Parizu, da li će se uspjeti dogovoriti o nekom zajedničkom, čvrstom stavu prema SAD-u i ratu u Ukrajini to ćemo vidjeti. Pitanje je što oni uopće mogu učiniti. Recimo, spomenuli smo de Gaullea koji je izašao iz NATO-a i rekao Amerikancima „doviđenja“. Ima li Europa sada hrabrosti poduzeti sličan korak i reći: „Ok, tražite od nas da mi brinemo o sigurnosnoj arhitekturi na tlu Europe, a s druge strane ne želite nas uključiti u pregovora Rusije i Ukrajine“? U svakom slučaju, ovo je veliko poniženje za Europu, europske čelnike i europsku politiku. Mislim da nemaju te snage i da će se summit pretvoriti u jadikovke o tome kako je američka administracija bezobrazna i kako je preko noći nestala ta transatlantska suradnja - rekao je Kotromanović.

Na pitanje što bi po njemu čelnici Europske unije mogli ili trebali napraviti da ih se uključi u pregovore oko primirja, Kotromanović je odgovorio: - Europa debelo kasni s reakcijom. Koliki legitimitet ima premijer Schultz na odlasku ili Macron koji ima manjinsku vladu i mogu li uopće govoriti o ozbiljnim političkim temama? Europa bi trebala poslati snažniju poruku SAD-u o tome da su i dalje važni i da se bez njih ne mogu takve krupne i ključne stvari dešavati na tlu Europe. Tko predstavlja Europsku uniju? Drugorazredni i trećerazredni političari koji se bave temama kako će izgledati čep na plastičnoj boci. Nitko ih ne doživljava ozbiljno u Europi, a poglavito ih ne doživljavaju veliki svjetski lideri i države kao što su Kina, Rusija i SAD. EU mora raditi na osnaživanju institucija, na skraćivanju procedura, rezanju administracije. Posebnu pozornost moraju pridavati zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. EU bi trebala napraviti restart svih politika koje vodi, morala bi postati samostalnija i pokušati se nametnuti i vratiti ugled koji je imala – kazao je Kotromanović i nastavio da je bitno jačati obrambene kapacitete koji su nužni i bitni. Smatra da je Europa puno jača od Rusije u smislu kapaciteta ekonomske moći i moći obrane.

- To je uistinu ozbiljna snaga ali samo ako je homogena. Ali nažalost Europska unija često nije homogena i to je najveći unutrašnji problem Europske unije. Jednostavno, svatko vodi svoju politiku. Države moraju delegirati puno bolje i puno pametnije i kvalitetnije ljude u Komisiju, povjerenike koji znaju što žele i koji imaju iskustvo i životno i radno, a ne slati klasične uhljebe. Europska unija, ako misli opstati i ako misli biti važan faktor, mora zatomiti sukobe interesa između pojedinih zemalja, jačati kapacitete i obrambenu industriju na drugačiji način nego sada - zaključio je i osvrnuo se i na svjetsku obrambenu industriju.

- Rusija ima ratnu proizvodnju u tri smjene. Rade bez velikog profita, to je ključna razlika između zapadne obrambene industrije i ruske. Uzmimo za primjer francusku ili njemačku obrambenu industriju koja proizvodi izuzetno kvalitetno oružje, ali u Kini i Rusiji su i tri puta jeftiniji. Zašto? Zato što je cijena rada tri puta jeftinija u Rusiji i Kini i zato što tamo oružje proizvode državne kompanije. Ja sam kao ministar obrane posjetio Kinu prije 12 godina. Tada ti ljudi nisu znali proizvesti pušku. Danas već proizvode drugu generaciju nosača aviona i sve najmodernije raketne sustave – rekao je.

JD Vanceov govor opisao je kao „kaubojski revolveraški govor tipičan za takvog tipa republikanca“. - Ma to je bilo nevjerojatno zanimljivo gledati. Na Münchenskoj konferenciji vidjeli smo čovjeka koji je došao stvarno kao furija. Potpredsjednik Vance kao tipičan američki kauboj izrešetao je i izvrijeđao sve žive na tom sastanku. Sve što je rekao u svom govoru nije potpuna istina. Tu nema diplomacije, ali bi to možda moglo pomoći Europi da se što prije otrijezni i shvati da SAD provodi novu Trumpovi politiku. Sam taj govor i slaba reakcija naših lidera u Europskoj uniji je pokazala da je Europa postala drugorazredna politička i vojna sila. SAD-u je važno da relativizira odnose s Rusijom iz svojih nacionalnih interesa. Oni smatraju da je Kina protivnik broj jedan te da se Rusija dugoročno može ukomponirati u njihove politike i zato je cilj SAD-u što prije početi pregovarati s Rusijom o normalizaciji odnosa. SAD s novom politikom isključivo proicira svoje interese i očito ih ne zanimaju osjećaji Ukrajinaca a niti Rusa. Predsjednika Trumpa interesira da što prije završi rat bez obzira na zadovoljstvo ili nezadovoljstvo nekih članica Europske unije. On želi biti frajer koji će okončati rat do ljeta. Sve što je govorio u kampanji, to sada i provodi. Trump želi postati predsjednik koji je napravio „deal“ s Rusijom i na taj način upisati se u povijest kao jedan od najvažnijih lidera. Želi pod svaku cijenu smanjiti utjecaj Kine u Europi a i globalno, a usput, naravno, disciplinira ostatak svijeta, poput Europe ili Meksika ili Kanade.

Na pitanje voditeljice Petre Balije smatra li da se tim porukama koje dolaze iz SAD-a administracija Donalda Trumpa okreće od NATO-a, odgovorio je kako smatra da će sastav NATO-a ostati kakav jest, a osvrnuo se i na budućnost NATO-a:

- Ja vjerujem u NATO budućnost, bez obzira što ima svoje probleme. NATO definitivno, kao i Europska unija, mora osnažiti svoje kapacitete i jačati svoje resurse, drugačije definirati obrambenu industriju. Ta industrija mora biti prilagođena svima, pa i samoj Njemačkoj koja proizvodi, recimo, tenkove ili borbene avione. To mora biti cijena koja će biti prilagođena svima, a ne samo bogatima. NATO mora naći načina kako će jeftinije proizvoditi nešto nego što to rade naši najveći protivnici, politički protivnici, rekao bih i drugi savezi, uključujući Kinu i Rusiju. Trump je shvatio da mu taj savez Rusije i Kine nikako ne odgovara i on želi smanjiti utjecaj Kine na Rusiju.

Na pitanje kako se Hrvatska postavila i kako bi se trebala postaviti kazao je: - Smatram da mi nemamo utjecaja, jednostavno ne možemo utjecati previše niti na europsku, a kamoli na svjetsku politiku. Moramo održavati korektne odnose, naša Vlada i predsjednik države moraju gledati naše interese i gajiti odnose sa SAD-om.

Urednica Balija upitala ga je kako će se cijela situacija rasplesti po pitanju Trumpa i Ukrajine. - Trebalo se pregovarati cijelo vrijeme. Nikada vojnici nisu započeli rat. Političari počnu rat i oni ga moraju završiti. I bilo je pogrešno što nije bilo pregovora i dosad. Što se tiče mene, osobno smatram da će biti grozno ako Rusija nakon agresije dobije ono sve što je osvojila, ali ne znam kako bi se drukčije to moglo riješiti. Jednostavno će to biti mir koji će više odgovarati Rusiji, a štetiti Ukrajini.