Korčula je mjesto useljavanja

Htjeli smo promijeniti svoj život. Nismo uživali u poslu, radili smo dugo. Nemate vremena uživati u životu. Jednostavno smo shvatili da život u Velikoj Britaniji onako kako su svi navikli tamo živjeti nije za nas. Htjeli smo nešto laganije u čemu ćemo moći uživati..., riječi su Britanca (34) koji se sa suprugom doselio na Korčulu.

Nakon što bi većinu dana proveo na po­slu ili na putu od doma do posla i natrag, dnevno bi mu, kaže, ostajalo dva i pol sata za prehranu i odmor. – Nije to bio baš neki život – zaključuje. Jedan strani doseljenik (48) Korčulu je usporedio s Mallorcom, ali otprije 30 godina. Iako naši otoci muku muče s iseljavanjem, istraživanje sociologinje Marice Marinović Golubić s Instituta Ivo Pilar o doseljavanju na Korčulu posljednjih 16 godina pokazuje da se osobito na većim otocima može očekivati doseljavanje stranaca, uz povratnike prve i druge generacije te bračne migrante, od kojih je često jedan porijeklom s otoka. U istraživanju “Doseljavanje na otok – suvremene migracije na otok Korčulu”, rađenom za znanstveni časopis “Migracijske i etničke teme” Marinović Golubić razgovarala je s 37 doseljenika, od kojih je najmlađa doseljenica imala 21 godinu, a najstariji doseljenik 75 godina. “Tom, kao pravi Nizozemac, iz nekog čudnog razloga nije više želio živjeti u Ni­zozemskoj. Stalno je tražio neko drugo mjesto i dogodilo se da je to Korčula”, riječi su Nizozemke (55). Iste godine kad su posjetili Korčulu, kupili su polurazrušenu kuću u središtu grada. Odluka je, kaže, bila impulzivna, ali zato što su idealno mje­sto tražili godinama.

Doseljeni su stranci u dobi između 31 i 67 godina, a među doseljenicima najmlađi su bračni migranti. “...prije pet godina, ustvari šest, došla sam na odmor i upoznala svoga muža. Klasična priča... On je išao mene posjetiti u Južnoj Africi, ali je rekao da ne postoji šansa da će on poć' tamo živjet' tako da sam se morala odlučit' i ja sam došla ovamo”, kaže žena iz Južne Afrike. Više od pola ispitanih bračnih migrantica ima fakultetsko obrazovanje. U trećoj skupini migranata na Korčulu povratnici su prve i druge generacije. Povratnici prve generacije imaju odraslu djecu i u mirovini su. Povrat­nici druge generacije vraćaju se u radno aktivnoj dobi, s malom djecom, i imaju viši stupanj zavr­šene škole. Dolaze iz Južnoafričke Repu­blike, Njemačke, SAD-a, Kanade i Australije... Za mnoge povratnike iz većih svjetskih gradova otok izgleda kao idealno mjesto za život. Tako Kanađanin (43) kaže: “Ali smo uvik planirali doć' nazad, smatra sam da tamo se radi, ovdi se živi... tamo je stvarno, ono ujutro si se diga', o'ša si na posal i doša' si doma na večeru.”

Pogledajte galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti