Korana Serdarević: "Nema se što učiniti"
/Fraktura, 69 kuna/
Korana Serdarević široj je javnosti postala poznata kada je točno prije dvije godine osvojila prvu nagradu na dugovječnom natječaju Večernjeg lista za kratku priču koji s ponosom nosi ime prozaika Ranka Marinkovića. Nagrađena je za rustikalnu priču "Kravosas", a iste te 2013. godine dobila je i nagradu Zlatka Tomičića za priču "Ptice". Obje nagrađene priče uvrštene su u Koraninu prvu knjigu, zbirku priča "Nema se što učiniti" koju je prije dva mjeseca objavila Fraktura. Zanimljivo da je priču po kojoj je i cijela zbirka dobila ime Korana Serdarević poslala na prošli Večernjakov natječaj, pa je očito riječ o autorici čije se priče redovito objavljuju na subotnjim stranicama Večernjakova Obzora, dakle o kućnoj autorici ovog dnevnog lista koji dulje od pola stoljeća promovira formu kratke priče. Korana Serdarević je neko vrijeme čak i radila u Večernjakovoj kulturnoj rubrici, baveći se uglavnom temama iz književnosti.
Prva zbirka kratkih priča
Njezina prva zbirka kratkih priča odaje autoricu iznimno zrelog pristupa ovoj krhkoj i osjetljivoj literarnoj formi, ali i pripovjedačicu rijetko ujednačene kvalitete. Korana je u pisanju kratkih priča i dovoljno poetična i dovoljno racionalna. Pri tome ne prelazi granice ni prema poeziji, ni prema publicistici i žurnalizmu. Njezine kratke priče zaista su kratke i ne koketiraju s nekim duljim pripovjednim formama srodnim kratkoj priči. Stoga su upravo idealne za novinsko publiciranje koje garantira i brojno čitateljstvo. Osobito imponira potpuni bijeg od nasilne politiziranosti ili pak ideologiziranosti priča, što nikako ne znači da one nisu utemeljene u burnoj suvremenosti. Intima literarnih junaka i napose junakinja ima apsolutnu prednost pred društveno uvjetovanim mijenama i normama. Ljudski osjećaji, ali i snažan doživljaj prirode u apsolutnom su fokusu te književnice. Ipak, autorica je najuvjerljivija kada svoje priče smješta u seosko okruženje koje joj je očito iznimno inspirativno i o kojem nam ima puno toga reći, ali i u mediteransku atmosferu dirljivo zgusnutih osjećaja i sudbina. Iz mnogih priča odiše svijest o tome koliko je ruralni mentalitet dalmatinskih mjesta s odavno utvrđenim i zacementiranim ulogama muškaraca i žena (a onda i njihove djece) svojevrsna tempirana bomba koja razara ljudske odnose i tjera ljude na bijeg u nepregledna prostranstva velikih gradova i tuđih zemalja. To su ona mitska "malena mjesta srca moga" o kojima Korana Serdarević piše s razumijevanjem, pa čak i bolećivim suosjećanjem, ali i s odmjerenim kritičkim odmakom.
Buntovnice iz krivog stoljeća
Vrlo su često njezini likovi buntovnici ili točnije rečeno buntovnice kao u odličnoj i poprilično otkvačenoj priči "Haljina iz krivog stoljeća" ili pak zakučastijoj "Kući". Pritajeni otmjeni erotizam pri tome je izvrstan začin ovim mediteranskim nježno-surovim minijaturama u koje stane jako puno literarno krajnje sublimiranog sadržaja. Muško-ženski odnosi, ali i odnosi između sestara ili roditelja i djece unutar obitelji trajna su inspiracija Korane Serdarević, obrazovane i suptilne autorice koja u svojim pričama nije tražila uzore postižući dojmljivi balans između svojevrsne klasičnosti i tradicije, ali i modernosti užurbanog i lapidarnog 21. stoljeća koje i nema živaca za larpurlartističke nijanse. A ako stoljeće i nema smisla za detalje, Korana baš detaljima postiže literarne pogotke.