Više neće biti isplativo graditi bez dozvole, neće biti čekanja na šalterima, prostorni planovi će biti digitalni, svima dostupni i usklađeni sa stvarnim stanjem na terenu, a prava i obveze svih sudionika u gradnji bit će jasno uređeni, uz propisane sankcije u slučaju kršenja zakona. Zvuči kao šala svakome tko je ikada prošao kroz kalvariju postupka za izdavanje građevinske dozvole ili se provozao duž devastirane jadranske obale uz pogled na stotine tisuća nelegalnih objekata (prema nekim procjenama stručnjaka i do milijun), ali to su ciljevi koje je novim Zakonom o gradnji, novim Zakonom o prostornom uređenju te izmjenama Kaznenog zakona, kojim divlja gradnja postaje kazneno djelo, zacrtao potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Reformom se, ako se ostvari plan ministra, kreće u dosad najžešči obračun s bespravnom gradnjom i uvođenjem reda u prostor – od prvog papira do posljednjeg zida.
– Ovim zakonskim izmjenama želimo osigurati učinkovitije prostorno planiranje i jednostavniju gradnju, a istodobno snažnije zaštititi prostor od devastacije. Građanima i investitorima postupci će biti jasniji, brži i dostupniji, a država će napokon imati učinkovite alate za obračun s bespravnim graditeljima – rekao je ministar.
Tisuće nezakonito podignutih kuća, apartmana i vila stoje kao nerješiv problem jer su postupci rušenja ili sankcioniranja spori i neučinkoviti. Kazneni progon bio je moguć samo ako se gradilo u parku prirode, nacionalnom parku ili na pomorskom dobru. Sve ostalo svodilo se na prekršaj ili upravni postupak. To se sada mijenja.
Ministar Bačić najavio je da će bespravna gradnja ući u Kazneni zakon – i to bez obzira na lokaciju gradnje – a postupke preuzima Državno odvjetništvo (DORH). Postupci za gradnju bez dozvole su dugotrajni, sankcije su većinom novčane, uz mogućnost legalizacije, a sada će bespravni graditelji biti suočeni i s kaznenim postupkom. To predviđa ozbiljnije sankcije, od uvjetnih kazni do zatvora, uz snažniji odvraćajući učinak.
Poruka je jasna: pravila bi trebala vrijediti za sve, a oni koji grade legalno više ne bi trebali gledati kako njihovi susjedi prolaze jeftinije i brže jer ignoriraju propise.
Konačno se rješava temeljni problem: Digitalni prostorni planovi bit će jednaki stvarnom stanju na terenu?
Jedna od ključnih reformi odnosi se na prostorno planiranje, temeljni proces kojim se određuje gdje i kako se uopće može graditi. Dosad su prostorni planovi bili neusklađeni, često zastarjeli i izrađeni na papiru. Lokalna uprava imala je ograničene mogućnosti, a cijeli proces trajao je godinama, što stvara nesigurnost i prostor za manipulacije. Novi zakon donosi digitalizaciju i standardizaciju. Planovi će se izrađivati putem platforme ePlanovi, a uvodi se i BIM model – digitalni 3D prikaz građevine koji istodobno prikazuje tlocrte, presjeke i energetske karakteristike.
Cilj je da kroz ePlanove svi vide isti dokument, odnosno digitalni plan, od arhitekta do građana. Investitor može odmah provjeriti jesu li predviđeni priključci za struju i vodu, gdje će biti zelene površine i koliko katova smije imati zgrada. Građani će, bez odlaska na općinski šalter, moći vidjeti što se planira u njihovu susjedstvu. Lokalne vlasti dobivaju veće ovlasti i odgovornost. Gradovi i općine moći će fleksibilnije planirati, ali će zato i odgovarati za nepravilnosti.
Dodatno, uvodi se zabrana etažiranja turističkih zona, što znači da se hoteli i apartmanski kompleksi više neće moći dijeliti na desetke zasebnih stanova koji završavaju na tržištu. Time se uvodi red u apartmanizaciju obale.
Konačno kraj šalterima? Za građevinsku dozvolu umjesto godinu dana - do 60 dana čekanja
Za dobivanje građevinske dozvole dosad su investitori osobno skupljali papire iz različitih institucija – HEP-a, Vodoopskrbe, Hrvatskih voda i čekali mjesecima. Novi zakon donosi zaokret: sve ide online kroz sustav e-Dozvola. Projektant, a ne investitor, podnosi zahtjev digitalno. Sustav sam šalje upite nadležnim tijelima, a ako ne odgovore u roku – smatra se da su dali suglasnost. Posao koji bi se rastegnuo i do godine dana, sada bi trebao biti skraćen na 30 do 60 dana, a arhitekt će s nekoliko klikova podnositi zahtjev online.
Novi zakon uvodi i obavezni očevid, što podrazumijeva da prije izdavanja dozvole službenik izlazi na parcelu i provjerava stanje. Ako se netko usudio početi graditi temelje bez dozvole, to se evidentira i pokreće se postupak.
Novost je i plan održavanja zgrade: prije nego što dobije uporabnu dozvolu, investitor mora pokazati kako će se objekt održavati dugoročno, od krova do instalacija. Time se sprečava da nove zgrade nakon deset godina postanu derutne jer nitko nije planirao njihovo održavanje.
Prostor je najveće hrvatsko bogatstvo
Novi zakon, odvojen od Zakona o gradnji, usmjeren je isključivo na energetsku učinkovitost. Njegov je cilj da do 2030. svaka nova zgrada bude gotovo nulte emisije. To znači bolje izolacije, korištenje obnovljivih izvora, pametne sustave grijanja i hlađenja te manje račune za režije. Za građane bi postupci trebali biti jednostavniji i kraći, uz manje papirologije, brže dozvole, i niže režijske troškove, dok bi investitorima novi zakoni trebali jamčiti sigurniji proces, jasna pravila i brži povrat ulaganja. Lokalne zajednice imat će veće ovlasti, ali i obavezu čuvati prostor, koji je dosad prečesto bio žrtva stihije, i planirati održivo.
"Naš je cilj da građani, investitori i arhitekti imaju jasna i predvidiva pravila, a da prostor Hrvatske, koji je naše najveće bogatstvo, bude zaštićen i održivo korišten", poručuju iz Ministarstva.
Kompletnu dokumentaciju i prezentaciju ministra Bačića sa svim detaljima i izmjenama u nacrtu novih zakona te pojašnjenjima što to znači za građane i investitore možete pronaći na linku OVDJE.
> EKSKLUZIVNE SNIMKE: POGLEDAJTE KAKO IZGLEDA UVALA PRED KORNATIMA KOJU JE DEVASTIRAO PRIPUZ
Zvuči dobro.