Javnost zbunjuju podaci MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju stranih radnika

Koliko danas u Hrvatskoj živi stranih radnika? Naizgled jednostavno pitanje nema jednostavan odgovor. Iz službenih podataka DZS-a i MUP-a proizlazi da danas nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti koliko ih je stvarno u Hrvatskoj. Problem nije u tome što jedna institucija griješi, nego što administrativne i statističke evidencije ne mjere istu pojavu. Problem je mnogo dublji: Hrvatska istodobno koristi više administrativnih i statističkih evidencija koje ne mjere istu pojavu, a u javnosti se njihove brojke često uspoređuju kao da govore o istome. Upravo zato posljednjih dana javnost zbunjuju podaci MUP-a i Državnog zavoda za statistiku. Ovo nije prvi put da se Hrvatska susreće s ovakvim metodološkim izazovom. Nakon ulaska u Europsku uniju upozoravali smo da se razmjeri hrvatskog iseljavanja ne mogu procjenjivati isključivo na temelju domaćih evidencija jer su administrativni registri država useljavanja, osobito Njemačke, pokazivali znatno veći broj iseljenih hrvatskih državljana. Danas se gotovo isti metodološki problem pojavljuje u obrnutom smjeru. Promijenio se smjer migracija, ali metodološki izazov ostao je isti.