Premda je Josip Manolić dva dana nakon Božića primio svete sakramente, ispovijed i bolesničko pomazanje, tu vijest nisu svi u Crkvi primili jednodušno. Naime, Manolićevo se ime vezivalo uz uhićenje blaženog kardinala Alojzija Stepinca, kojega su komunisti sustavno trovali u zatvoru, a kasnije ga je, kao što je poznato, papa Ivan Pavao II. proglasio je blaženim zbog njegova kreposna života u totalitarnim sustavima nacizma i komunizma, ali i zbog mučeničke smrti u komunizmu.
U svojim memoarima "Politika i domovina – moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku" Josip Manolić objavio je do u detalje kako je spaljeno srce kardinala Stepinca, a sve prema iskazu Mladena Opačića od 6. travnja 1993., umirovljenim djelatnikom MUP-a, koji je bio u središtu ondašnjih zbivanja te pratio u detalje obdukciju i balzamiranje.
Kaptol je Manoliću predbacivao hapšenje i trovanje kardinala Stepinca, on je to s gorčinom odbacivao
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
I ode Joža, ostao je još Budimir Lončar 100+