Borba za opstanak

Kako žive obitelji bez posla: Šest modela preživljavanja i šest tipova kućanstava

Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Kako žive obitelji bez posla: Šest modela preživljavanja i šest tipova kućanstava
18.03.2016.
u 08:31
Najuspješnija su u preživljavanju kućanstva u kojima radi jedan član obitelji, a usto žive od iznajmljivanja nekretnina na moru i u Zagrebu ili i od poljoprivrede
Pogledaj originalni članak

Kako i od čega žive obitelji u Hrvatskoj u kojima je najmanje jedan član obitelji nezaposlen ili neaktivan, a takvih je kućanstava kod nas 40%? Budući da posljednjih desetak godina Hrvatska ima između 250 i 350 tisuća nezaposlenih građana, to je bio povod sociolozima za istraživanje kako te obitelji preživljavaju.

Rezultati istraživanja “Strategija preživljavanja – oblici i razmjeri neformalne ekonomije u hrvatskom društvu”, koje je vodio sociolog dr. Dragan Bagić s kolegicom dr. Petrom Rodik, pokazuju da imamo šest tipova kućanstava i šest strategija preživljavanja obitelji, u kojima je barem jedan član nezaposlen, a u nekima i svi odrasli.

Snalaženje na hrvatski način

Mlade obitelji žive od povremenog i rada na crno te od pomoći obitelji, druge su se u nuždi vratile roditeljima, treće u višegeneracijskim kućanstvima žive od poljoprivrede i od iznajmljivanja nekretnina, četvrti tip obitelji živi od socijalne pomoći i doplataka, peti živi na dug i od iznajmljivanja nekretnina, a šesti tip preživljava od povremenih prihoda i solidarnosti obitelji, prijatelja... – Bilo bi bolje da raspravljamo o strategiji življenja, a ne o strategiji preživljavanja, ali aktualnost ove teme odražava sliku hrvatskog društva – kazao je profesor socijalne politike Zoran Šućur na predstavljanju istraživanja u Zagrebu. Bagić ističe da su istraživanjem htjeli doznati koje su to strategije preživljavanja koje omogućavaju kućanstvima da na dugi rok dio ili većina njihovih članova izbiva s tržišta rada. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 kućanstava, među kojima ih je 450 u kojima je barem jedan član obitelji nezaposlen. Ta kućanstva preživljavaju od jedne plaće, od prodaje ili iznajmljivanja imovine, socijalne pomoći, povremenog i rada na crno, trošenja ušteđevine ili žive na dug...

– Bavimo se turizmom i to onako, kako da kažem, tu i kod dida – kazao je istraživačima član obitelji koja zarađuje od poljoprivrede, ali i od turizma. Na pitanje prijavljuje li turiste, znakovito uzvraća: “Da, sve više-manje”! Kazivač iz obitelji koja ima kredit na pitanje kako je došlo do toga da se bave iznajmljivanjem apartmana odgovara: “Pa, eto tako, iz nužde, što smo kupili tu kuću koja je bila veća nego što je nama potrebno i što smo prilagodili prostor za apartman i ovaj drugi u kojem stanujemo. Ljeti se preselimo u neizgrađeni prostor na kat pa imamo prihod od dva apartmana”. – Ova dva tipa kućanstva relativno uspješno preživljavaju – tumači Bagić. Po standardu su slični obiteljima u kojima su svi zaposleni. No, kako žive obitelji od povremenog i rada na crno? – Muž je u penziji, stariji sin radi zadnja dva, tri mjeseca, mlađi je u školi, ja radim privremene poslove... – opisuje jedna Zagrepčanka. Na pitanje kako ih pronalazi odgovorila je: Preko ljudi koje znam, to je na crno, pa preko veze i tako, poslovi čišćenja najčešće.

Meštri su skupi...

Ima kućanstava koja preživljavaju zahvaljujući solidarnosti obitelji i razmjeni usluga.

– Brat i šogorica žive u kući do nas, pomažu nam, posude novac ili hranu ako nam zatreba. Isto tako, kad njima zatreba čuvati živinu i kad ih nema doma, onda ja uskočim, moja mama također. Ona čuva djecu, vodi ih na more, pomaže pri kupnji odjeće za njih... Prisiljena sam posuditi kad kasnim s računima, kad moram kupiti djeci što im treba – kaže žena. Mnoge obitelji koje žive od poljoprivrede spašava solidarnost. “A što se tiče popravaka na kući i slično, sve ide prijateljski, preko poznanika. Ja učinim nekome nešto, oni meni... Mijenjamo ono što znamo jer su meštri skupi i tko će ih plaćati... – rezimira jedan ispitanik. Da te solidarnosti nema, mnoge bi obitelji bile na prosjačkom štapu.

>>Sinčić: Države se čerupaju kao kokoši, od država i ljudi otima se sve živo

>>Zemlja u koju posljednjih mjeseci stižu stotine Hrvata: Siromašnih sve više, a ekonomija raste

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 43

DO
doktorica
08:36 18.03.2016.

da im nije prošlih generacija,nebi imali šta iznamljivati!

DA
danho
09:29 18.03.2016.

Do prije koji mjesec jedna placa, podstanarstvo u Zagrebu nas dvoje. Bit ce bolje. Sretni smo i lijepo nam je <3 Gledam ovi koji imaju vise novaca nemaju nista vise nego mi. Auto te ionako odveze od tocke A do B, bila to dacia ili najnovimi audi. Zenska torba je ista i ona za 25000 kn i ona od 50..koristi se za iste stvari..gledam curu ima Chanel balerinke, halo balerinke obicne balerinke. Kad malo tako otvoris oci, stvarno ne maju nista vise jel balerinke imam i ja a ima i ona, samo ih je ona platila vise. Da li je njoj bolje? ne bih rekla..

ST
Stipeprof
08:49 18.03.2016.

1. Ima li samostalna Hrvatska veći ekonomski rast nego Titova Jugoslavija? 2. Jesu li socijalne razlike danas manje nego u Titovoj Jugoslaviji? 3. Imaju li danas ljudi veće plaće nego za vrijeme Tita? 4. Je li danas manja nezaposlenost? 5. Imaju li ljudi danas sigurnije zaposlenje nego u Titovoj Jugoslaviji? 6. Dijeli li samostalna Hrvatska ljudima besplatno stanove ili je to radila Titova Jugoslavija? 7. Jesu li banke, hoteli, INA, Tesla, Končar, Dukat, Kraš, Pliva, Ledo... danas u hrvatskom vlasništvu ili su to bili u Titovoj Jugoslaviji? 8. Ima li kapitalistička Hrvatska veći ili manji vanjski dug nego Titova Jugoslavija? 9. Ima li u ovoj Hrvatskoj manje kriminala nego u Titovoj Jugoslaviji? 10. Možete li danas gotovo besplatno ljetovati u radničkim odmaralištima kao što ste to mogli za vrijeme Tita? Možete li sad svoje dijete poslati na besplatno ljetovanje kao što ste mogli – preko društva „Naša djeca“ – za vrijeme Tita? 11. Je li školstvo i zdravstvo besplatno danas ili je bio za vrijeme Tita? 12. Je li se za vrijeme Tita smanjio broj stanovnika Hrvatske za 600.000 ljudi a u samostalnoj Hrvatskoj povećao za milijun ljudi ili je upravo obratno? 13. Je li za vrijeme Tita Hrvatska bila opasana žicom sa svih strana? 14. Idu li danas (kao u vrijeme komunizma) muškarci u mirovinu sa 60 a žene s 55? Možete li mi onda reći po čemu je to kapitalizam bolji od socijalizma? I što su to Hrvati dobili stvaranjem samostalne Hrvatske?