Kako njemačke crkve gube milijune vjernika, a zgrću sve više novca

Njemački komentatori to nazivaju modernim „čudom“. Stotine tisuća vjernika u toj zemlji svake godine napuštaju svoje crkve, no novac i dalje pristiže. Oko 660.000 ljudi službeno je 2025. godine istupilo iz njemačke Katoličke i Protestantske crkve, čime su se oslobodili crkvenog poreza koji se registriranim članovima automatski naplaćuje kao postotak njihova poreza na dohodak.

Unatoč egzodusu vjernika, dvije su institucije u fiskalnoj 2025. godini putem crkvenog poreza prikupile više od 12,5 milijardi eura, u odnosu na oko 12,4 milijarde eura godinu ranije. Prividno čudo ima vrlo ovozemaljsko objašnjenje: rast plaća i njemački progresivni porezni sustav znače da sve manji broj članova Crkve plaća sve veće iznose. „Na prvi pogled razvoj događaja može se činiti proturječnim“, rekao je za Politico glasnogovornik Evangeličke crkve u Njemačkoj – krovne organizacije koja predstavlja regionalne protestantske crkve u zemlji. „Razlog je to što se crkveni porez obračunava na temelju poreza na dohodak pojedinca.“

Članovi njemačkih katoličkih i protestantskih crkava, kao i neke židovske zajednice, plaćaju dodatni vjerski porez u visini od 8 ili 9 posto iznosa poreza na dohodak, čak i ako ne odlaze na bogoslužja. Prema najnovijim dostupnim sveobuhvatnim podacima iz 2021. godine, više od 29 milijuna ljudi u Njemačkoj plaćalo je crkveni porez, što je činilo gotovo polovicu svih poreznih obveznika na dohodak u najvećem europskom gospodarstvu.

Tablice njemačkog Ministarstva financija za obračun poreza na plaću za 2025. pokazuju da samac bez djece koji godišnje zarađuje 50.000 eura bruto plaća približno 600 eura crkvenog poreza godišnje povrh poreza na dohodak, ovisno o saveznoj pokrajini. Osoba koja godišnje zarađuje 70.000 eura plaća više od 1000 eura.

Ljudi se kao pripadnici svoje vjerske zajednice registriraju pri rođenju ili u lokalnim upravnim tijelima. Kako bi prestali plaćati crkveni porez, moraju službeno istupiti iz Crkve u postupku poznatom kao Kirchenaustritt, odnosno „istup iz Crkve“. Postupak se razlikuje među njemačkim saveznim pokrajinama, ali obično zahtijeva osobni dolazak u matični ured ili lokalni sud i podnošenje izjave. U većini pokrajina plaća se i administrativna pristojba. Iako oni koji se odjave i dalje mogu prisustvovati bogoslužjima kao posjetitelji i koristiti neke crkvene usluge, ne mogu sklopiti crkveni brak, biti kumovi niti im je zajamčen crkveni pogreb. Tijekom 2025. godine oko 310.000 ljudi napustilo je Katoličku crkvu, dok je oko 350.000 ljudi napustilo jednu od njemačkih regionalnih protestantskih crkava.

Razlozi koje ljudi navode za službeni izlazak iz svojih vjerskih zajednica kreću se od osjećaja da su se udaljili od Crkve do jednostavne želje za uštedom novca. „Ljudi napuštaju Crkvu jer osjećaju da ona više nema ulogu u njihovu životu“, rekao je Matthias Kopp, direktor komunikacija Njemačke biskupske konferencije. „Tome treba pridodati skandale posljednjih godina, koji su doveli u pitanje vjerodostojnost Crkve“, dodao je. „Postoje i ljudi – iako to nipošto nije glavni razlog – koji napuštaju Crkvu zbog crkvenog poreza.“ „To su procesi otuđivanja na koje moramo odgovoriti“, rekao je Kopp.

Za Janu Keil, 33-godišnju računovotkinju iz Berlina, odluka je bila i financijska i moralna. „Više nisam željela podupirati taj sustav crkvenim porezom s obzirom na skandale povezane sa seksualnim zlostavljanjem djece“, rekla je. Lukas Heinich, 23-godišnji student koji radi uz studij, rekao je da je službeno istupio iz Crkve nakon završetka stručnog osposobljavanja jer „nije želio plaćati porez niti podupirati Crkvu“.

Činjenica da prihodi od crkvenog poreza i dalje rastu unatoč egzodusu vjernika posljedica je strukture poreznih obveznika koji odlučuju ostati članovi Crkve. Oni koji u Njemačkoj i dalje plaćaju crkveni porez „vjerojatno su ljudi s višim primanjima“, rekao je Zareh Asatryan, profesor empirijske ekonomije na Sveučilištu u Münsteru. „Oni koji ostaju prirodno će imati veće prihode zbog inflacije, ali i stvarnog rasta plaća, pa će jednostavno generirati veće prihode od poreza“, rekao je.

No kontinuirani rast prihoda od crkvenog poreza prikriva ozbiljne dugoročne izazove – i otvara pitanje koliko će taj trend još moći trajati. Iako prihodi rastu, oni su „relativno tromi“ i „nisu se povećali u velikoj mjeri“, rekao je Asatryan.

Rast prihoda od crkvenog poreza znatno je manji od rasta prihoda od poreza na dohodak. Prihodi države od poreza na plaće i dohodak porasli su 2025. godine za 6,65 posto, rekao je Kopp, dok su prihodi od crkvenog poreza porasli za samo 1,93 posto. „Dugoročne projekcije pokazuju da će prihodi od crkvenog poreza znatno pasti tijekom sljedećih desetljeća kako se broj članova Crkve nastavlja smanjivati“, rekao je glasnogovornik Evangeličke crkve u Njemačkoj. Protestantske crkve već se pripremaju za smanjenje prihoda „kroz dugoročne procese planiranja“, rekao je glasnogovornik. „Bez ovog sustava vjerski, društveni i dobrotvorni rad Crkve ne bi bio moguć u sadašnjem opsegu.“