Ministar financija Zdravko Marić i guverner središnje banke Boris Vujčić zatražili su da Hrvatska uđe u Jedinstveni nadzorni mehanizam Europske središnje banke, prvi stup europske bankovne unije čiji je primarni posao supervizija banaka. Jedinstveni nadzorni mehanizam obvezan je za sve države članice eurozone, a ostale članice EU pristupaju mu dobrovoljno. Jedan je to od posljednjih koraka koji Hrvatska poduzima prije nego što i službeno zatraži uvođenje eura, odnosno ulazak u europski tečajni mehanizam.
Taj se događaj poklapa s proslavom 25 godina hrvatske kune, jedne od rijetkih europskih valuta čije se uvođenje slavi kao veliki povijesni i nacionalni događaj, no svejedno građani u nju nemaju povjerenje te i dalje dominatno štede u eurima. Tek su posljednjih nekoliko godina, opečeni kreditima u švicarskim francima, i banke i građani počeli otkrivati kune te se nešto više nego prije zadužuju u domaćoj valuti. Kad je štednja u pitanju, euro kod nas nema konkurencije, kao što je svojedobno nije imala ni njemačka marka.
Prođe li sve po planu u užoj hrvatskoj i široj europskoj obitelji, Hrvatska bi mogla uvesti euro na tridesetu godišnjicu uvođenja kune – 2024. Ne prođe li, moglo bi to značiti svašta. Moguće je da će neka od suverenističkih i populističkih stranaka pokrenuti referendum i uvjeriti građane da odbace euro, što će prisiliti vlast da zastane s priključkom eurozoni, no isto tako moguće je da stranke centra izgube na političkom značaju i snazi te da vlast preuzmu današnji politički marginalci koji bi i po vodi hodali samo da imaju pristup tiskari novca.
Među pobjednicima na parlamentarnim izborima, oštar kritičar dosadašnje monetarne politike i zastupnik u Saboru Ivan Lovrinović prepoznao je suca Mislava Kolakušića kao potencijalnog partnera te pozvao svoje pristaše da glasuju za njega. Euru se nije radovao ni Most, no njegova se snaga ispuhala, pa bi njegovo mjesto u političkoj areni mogao zauzeti kontroverzni sudac. Dakako, rizici postoje i u samom EU, koji može, ali i ne mora pustiti u eurozonu dvije najsiromašnije članice, Bugarsku i Hrvatsku, koje su zasad jedine pokrenule postupak ulaska u eurozonu. Poljska, Mađarska, Rumunjska i Češka se ne žure, što je jedan od argumenata protivnika eura da bi i Hrvatska trebala usporiti.
>>Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od četvrtka ili u našem e-izdanju
U novom broju donosimo i sljedeće teme:
>>Odabirom za glavnog pregovarača pučana, EU potvrdio Plenkovićev ugled
>>Na Rebru prvi put robot pacijentici uklonio tumor na bubregu
>>Ipak ubrzanje ekonomije - BDP na 3,9 posto
>>Kujundžić ne želi da se pacijenti iz Umaga spašavaju u obližnjoj Izoli
"euroforija" je ješka za bedake. Upravo gledamo na HRT-u o "poštenju" londonskog podzemlja, bankarsko-elitističkih interesnih grupacija koje nesmiljeno desetljećima sišu enormno bogatstvo na račun naivnih poreznih platiša. Koji sve uredno plaćaju dok elita ne plaća ništa!? Naprotiv, države njima plaćaju. To je globalna mafija koja uništava cijele kontinente. Euro je samo jedan od alata masovne eksploatacije i uništenja. Vlast je korumpirana u svim zemljama i po svim kontinentima. Narod to plaća